Zaposleni strani državljani1 u EU imaju veću vjerojatnost da rade posao za koji su prekvalificirani od domaćeg stanovništva, pokazuju novi podaci Eurostata. Stopa prekvalificiranosti u EU u 2019. za domaće stanovništvo bila je 21%, dok stopa prekvalificiranosti stanovnika koji imaju državljanstvo neke druge članice EU iznosi 33%, a za stanovnike s državljanstvom ne-EU zemlje čak 44%.
Najviši udio prekvalificiranih radnika/ica s državljanstvom ne-EU zemalja zabilježen je u Grčkoj (78%), Italiji (68%) i Španjolskoj (62%). Za državljane drugih EU zemalja, najviši udio prekvalificiranih radnika zabilježen je u Italiji, Španjolskoj i Cipru (50%). U pogledu “domaćih“ državljana, udio prekvalificiranih osoba najviši je u Španjolskoj (35%), Grčkoj (32%) i Cipru (31%). S druge strane, u Luksemburgu je stopa prekvalificiranosti najniža, neovisno o državljanstvu radnika/ica – samo 4% “domaćih“ državljana, 5% državljana iz drugih članica EU i 8% državljana ne-EU zemalja bilo je prekvalificirano 2019.
Najveće razlike između prekvalificiranosti između “domaćih“ državljana i državljana ne-EU zemalja zabilježene su u Italiji (49,6 postotnih bodova razlike) i Grčkoj (45,3 postotnih bodova). S druge strane, ova razlika iznosila je manje od 5 postotnih bodova u Luksemburgu, Sloveniji i Irskoj. Litva je jedina članica EU u kojoj je stopa prekvalificiranosti državljana ne-EU zemalja niža od stope prekvalificiranosti državljana Litve. Razlike u odnosu na domaće stanovništvo su manje kada se radi o osobama s državljanstvom neke druge članice EU: najveća razlika je zabilježena u Italiji (32.4 postotnih bodova), Cipru (19,2 pb) i Irskoj (18,7 pb). S druge strane, najmanje razlike, ispod 2 postotna boda, zabilježene su u Francuskoj, Belgiji i Luksemburgu. Češka predstavlja iznimku, s nižom stopom prekvalificiranosti stanovnika s državljanstvom drugih članica EU od državljana Češke.
Stopa prekvalificiranosti je nešto veća među ženama nego muškarcima, neovisno o državljanstvu – žene koje imaju državljanstvo države u kojoj žive 2019. su imale 1,6 postotnih bodova veću šansu da budu prekvalificirane za posao koji obavljaju od muškaraca. Između žena i muškaraca koji imaju državljanstvo neke druge članice EU razlika je nešto veća (4,9 pb), a najveća je razlika zabilježena između žena i muškaraca koji su državljani/ke zemalja izvan EU (6,9 postotnih bodova razlike). Dob je također važan faktor razlike: stope prekvalifikacije su među državljanima članica EU generalno nešto više među mladima (osobama u dobi od 20 do 34 godine) nego starijim radnicima (35-64 godine), dok je situacija obrnuta među stanovnicima s ne-EU državljanstvom. Drugim riječima, državljani zemalja izvan EU imaju veću šansu da rade na poslu za koji su prekvalificirani ako su stariji od 35 godina.
Prekvalificiranost je samo jedan pokazatelj nejednakosti između domaćeg stanovništva i stranih državljana na tržištu rada – kao što smo pisali, prema posljednjih podacima više od petine (22%) radnika rođenih izvan EU bilo je zaposleno putem privremenih ugovora o radu, naspram 13% domaćeg stanovništva. Također, strani državljani u EU teže pronalaze posao od domaćeg stanovništva: njihova stopa nezaposlenosti viša je od one domaćeg stanovništva, čak i u slučaju stranih državljana sa završenim tercijarnim obrazovanjem u usporedbi s domaćim stanovništvom koje ima završeno sekundarno obrazovanje.
- termin “strani državljanin“ uključuje imigrante i osobe koje privremeno rade u drugoj državi s namjerom da se vrate u državu u kojoj imaju državljanstvo [↩]