Trideset milijuna Europljana patilo je od energetskog siromaštva u 2019. godini, pokazuje najnoviji izvještaj na ovu temu, proveden u institutu Jacques Delors. Ta brojka obuhvaća ukupno stanovništvo npr. Mađarske, Austrije i Češke zajedno. Ipak, očekivano, zemlje najviše pogođene energetskim siromaštvom su zemlje istočne i južne periferije: Bugarska, Litva, Grčka, Portugal i Cipar.
Energetsko siromaštvo u istraživanju instituta Delores primarno se odnosi na nemogućnost obitelji da zagriju ili ohlade svoje domove. Ove brojke će se za 2020. godinu – godinu pandemije – još više povećati, očekuju istraživači, jer su ljudi ostajali bez poslova i imali veće probleme prilikom plaćanja računa za energiju, dok su s druge strane više boravili kući, što je također vjerojatno povećalo te račune.
U izvještaju objavljenome 3. februara, istraživači pozivaju Europsku komisiju i zemlje EU da povećaju svijest o energetskom siromaštvu i da pri dodjeli sredstava za oporavak COVID-19 daju prednost onima koji imaju problema s plaćanjem računa. Problem energetskog siromaštva, zbog klimatskih promjena više nije samo problem zagrijavanja domova, već je zbog sve češćih pojava toplinskih udara, to ujedno i problem rashlađivanja prostora. Zemlje koje su više pogođene energetskim siromaštvom, u pravilu nemaju izolaciju na zgradama i kućama, a za to sanirati, nije dovoljno samo raspisati poticaje, oni moraju biti uređeni tako da ih svi mogu dobiti.
Za sada međutim, u praksi to nije tako: zgrade uvijek imaju problema s privilegiranim pojedincima koji ne žele plaćati pričuvu (takvih je više, jer se siromašniji stanari boje ovrha, stoga redovitije plaćaju), zatim sa predstavnicima stanara koji renoviraju svoje stanove od zajednički uplaćivane pričuve, a zabilježeni su i primjeri gdje je u zgradama sa više ulaza, jedan ulaz iskoristio poticaje za energetsku obnovu, bez da se vodilo računa o cijeloj zgradi, pa ostali ulazi ne mogu obnoviti svoje fasade. Ovo su samo neki najčešći problemi koje je nužno riješiti kako bi poticaji za energetsku obnovu fasada imali smisla. Slični su problemi i sa implementacijama solarnih panela, one koji to žele, državne birokracije još uvijek tretiraju kao hostilne, i dok ovi procesi ne postanu jednostavni i učinkoviti, svi oblici europskih energetskih poticaja, sadašnji i budući, ostat će slabo iskorištavani, pogotovo u energetski siromašnijim zemljama i onima poput Hrvatske, sa neučinkovitom administracijom.
Istraživanje još pokazuje da će ovi problemi najviše pogoditi osobe s niskim primanjima koje žive u socijalnom stanovanju, no isto tako predviđa da će žene vjerojatnije živjeti u lošim uvjetima stanovanja od muškaraca. Neočekivana kategorija osoba u riziku od energetskog siromaštva koja se pojavila kao rezultat pandemije su nove društvene skupine, poput studenata i samozaposlenih, koji će energetsko siromaštvo osjetiti kao posljedicu korona virusa.