Svaka šesta mlada osoba (u dobi do 25 godina) izgubila je posao zbog ekonomskih posljedica pandemije – u rujnu 2020. stopa nezaposlenosti mladih u EU iznosila je 17,1%. Države u kojima je nezaposlenost mladih najviše porasla su Španjolska (40,5%), Italija (29,7%), Bugarska (18,3%) i Francuska (17,9%). Kriza je također pogoršala situaciju za mlade osobe koje ne rade, ne obrazuju se niti usavršavaju (engl. NEET – Not in Employment, Education or Training). Njihov se udio povećao, posebno u Italiji, Grčkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj, a sve osobe koje se nađu u toj kategoriji imaju visoki rizik od siromaštva i dugotrajne nezaposlenosti.
Kriza je posebno negativno utjecala na radnike u nestandardnim oblicima zaposlenosti, poput rada u nepunom radnom vremenu, privremenog rada ili platformskog rada. Mladi prevladaju među zaposlenima u tim oblicima rada, a jedna od posljedica je i to da takvi radnici često nemaju pravo na plaćeno bolovanje, naknadu za nezaposlenost ni zaštitu radnog mjesta.
U listopadu 2020. Vijeće Europe usvojilo je preporuku o obnavljanju Garancije za mlade, prema kojoj bi države članice trebale osigurati da sve osobe u dobi do 30 godina dobiju priliku za rad, obrazovanje ili usavršavanje u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost. Europska komisija prepoznaje da su mladi jedna od najteže pogođenih skupina u pandemiji i poziva na stvaranje zaštitne mreže za mlade. Međutim, ove smjernice nisu obvezujuće, zbog čega ne postoji način procjene broja članica EU koje će se držati navedene preporuke, a nije poznato ni koliko će od predviđenih 750 milijardi eura fondova za oporavak biti investirano u mlade.
Garancija za mlade, nacionalni planovi oporavka i idući Akcijski plan za implementaciju Europskog stupa socijalnih prava pružaju mogućnost da se trenutno loša situacija mladih u Europskoj uniji popravi. Međutim, da bi se to i dogodilo, ti instrumenti moraju biti iskorišteni na način koji će dovesti do stvarnih promjena, za razliku od prethodnog vala Garancije za mlade koja je kritizirana zbog neučinkovitosti i prevelikog fokusa na pripravništvu i stažiranju, umjesto da ponudi mladima prave poslove. Europska sindikalna konfederacija (ETUC) zato poziva Europsku komisiju da napravi konkretne korake kako se trenutno nezaposleni i neaktivni mladi u Europskoj uniji ne bi pretvorili u još jednu “izgubljenu generaciju”. Prva preporuka u tom smjeru je uključivanje socijalnih partnera u osmišljavanje, praćenje i evaluaciju nacionalnih planova oporavka. Pritom mlađi sindikalisti i organizacije mladih moraju biti informirani i uključeni u proces oblikovanja europskog, ali i nacionalnih planova oporavka. Također, ETUC poziva na razvijanje posebnih mjera za mlade i radnike u nestandardnim oblicima zapošljavanja, jer oni imaju ograničena ili nikakva radnička prava i socijalnu zaštitu, a njihova radna mjesta ne podržava shema za očuvanje radnih mjesta SURE. Sa ciljem da svi radnici dobiju pristup socijalnoj zaštiti, i nacionalni planovi oporavka moraju adresirati ovaj problem. Pod trećom točkom ETUC naglašava kvalitetu radnih mjesta i pristojne radne uvjete. Kako bi se spriječio trend velikog udjela prekarno zaposlenih među mladim radnicima, nužno je uspostaviti standarde kvalitete za sve mjere oporavka, uključujući i programe stažiranja i pripravništva za mlade.