Hrvatska bi trebala podržati prijedlog kojeg su Indija i Južna Afrika uputile Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) za privremenu suspenziju prava intelektualnog vlasništva za proizvode koji su nužni u odgovoru na COVID-19 pandemiju, smatraju udruge Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za mirovne studije, Institut za političku ekologiju, Kuća ljudskih prava, i Pravo na grad koje su uputile poziv Vladi RH da podrži prijedlog Indije i Južne Afrike.
Udruge napominju da se “prihvaćanjem ovog prijedloga svim zemljama svijeta omogućava da zanemare dio odredbi prava intelektualnog vlasništva navedenih u Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS), bez straha od sankcija”.
BRID i druge organizacije također smatraju da se Hrvatska treba zalagati za to da se “Europska komisija u ime Europske unije pridruži globalnom pokretu solidarnosti i podrži zahtjev o kojem WTO raspravlja već nekoliko mjeseci, a kojeg je do sada podržalo preko 100 zemalja svijeta”. Važno je naglasiti, dodaju u BRID-u da “prijedlog ne predstavlja napad na pravo intelektualnog vlasništva kao takvo, nego poziva na privremenu suspenziju patentnog sustava za COVID-19 proizvode, dok se ne postigne imunitet na svjetskoj razini.”
Ovim pismom udruge se priključuju svjetskim inicijativama koje ističu kako je ova pandemija još jednom pokazala da “strukturna nejednakost u globalnom zdravlju dovodi do ograničenog pristupa lijekovima, cjepivima i drugim medicinskim proizvodima u zemljama s niskim dohotkom”, ističu u svom priopćenju.
Unatoč milijardama eura javnih ulaganja u istraživanja, farmaceutskim tvrtkama dozvoljeno je patentirati rezultate tih istraživanja, što im pruža potpunu kontrolu nad proizvodnjom, cijenom i distribucijom cjepiva. Međutim, prema informacijama udruženja People’s Vaccine Alliance, to također znači da 9 od 10 osoba u zemljama s niskim dohotkom ove godine neće imati mogućnost cijepljenja.
Moderna, Pfizer/BioNTech i AstraZeneca će u 2021. godini proizvesti količinu cjepiva dostatnu za jednu trećinu svjetske populacije. Od toga su većinu već rezervirale bogate zemlje, u kojima živi svega 16% svjetskog stanovništva. Odbivši dijeljenje tehnologije i inzistirajući na intelektualnom pravu vlasništva, farmaceutske tvrtke ograničavaju dobavu uspješnih cjepiva, u nadi da će time ostvariti enorman profit. U ovoj situaciji, kada životi ljudi ovise o cjepivu, inzistiranje na intelektualnom pravu vlasništva stvara prepreku ravnopravnom, pravodobnom i univerzalnom pristupu medicinskim proizvodima koji spašavaju živote.
Sjetimo se, ovo nije prvi put da je siromašnijim zemljama onemogućen pristup lijekovima. Krajem prošlog stoljeća, zbog monopola intelektualnog vlasništva, liječenje osoba s HIV-om u Africi, Latinskoj Americi i Aziji započelo je deset godina kasnije nego u SAD-u, Europskoj uniji, Švicarskoj, UK-u i Japanu. To je dovelo do milijuna nepotrebnih smrti, sve dok pitanje patenata nije riješeno i dok generički lijekovi za HIV nisu postali dostupni.
Osigurajmo pristup lijekovima svima, ne dopustimo da se pogreške iz povijesti ponove, zaključuju udruge.