Nakon višestrukog odgađanja, Europska komisija je najavila predstavljanje Direktive o transparentnosti plaća za 4. ožujka. Međutim, tri vrlo različite verzije nacrta Direktive koje su ovog tjedna procurile ukazuju na sukobe unutar Europske komisije koji bi mogli predstavljati prepreku ostvarivanju rodne ravnopravnosti u plaćama. Podsjetimo, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen obećala je donošenje direktive o transparentnosti plaća u roku od 100 dana od početka njezinog mandata. To je obećanje iznevjereno nizom odgoda donošenja Direktive, koja će se konačno ukazati s kašnjenjem od godinu dana nakon obećanog roka. Europski sindikati, izluđeni tolikim odgodama, čak su okupili pravne stručnjake/inje i sastavili svoj prijedlog Direktive koji su ponudili Komisiji na korištenje, a pokrenuli su i akciju “potrage za nestalom direktivom” u kojoj su uživo i na društvenim mrežama dijelili plakate sa slikama izgubljenih mačaka i tekstom o kašnjenju Direktive.
Neki dan su procurile tri različite verzije nacrta Direktive koje upućuju na sukobe oko njenog sadržaja unutar Europske komisije. Europski sindikati su zabrinuti jer te tri verzije pokazuju političku neusklađenost oko rješenja koja se nude putem Direktive, samo tjedan dana prije najavljene objave nacrta zakona. Također, ti sukobi ukazuju na to da neki članovi Komisije ne žele da se ostvari cilj Direktive – smanjenje rodnih razlika u plaćama. Usporedba tri verzije Direktive otkriva nekoliko velikih kontradikcija koje bi se mogle pokazati kao prepreke rodnoj ravnopravnosti u plaćama. U jednoj verziji ne pojavljuje se zabrana tajnosti plaća, bez koje će se teško postići jednakost plaća za žene i muškarce koji obavljaju isti posao. Jedna od verzija daje poslodavcima moć da određuju koje poslove treba usporediti s drugima prilikom određivanja jednake plaće za isti rad ili rad iste vrijednosti, a nijedna od tri verzije ne daje sindikatima pravo da pregovaraju u cilju jednakosti plaća, već se spominju “predstavnici radnika“. Kako ističe Europska sindikalna konfederacija ETUC, to bi moglo značiti i da pravo na pregovore dobiju lažni sindikati koje uspostavljaju poslodavci.
Zamjenica glavnog tajnika ETUC-a Esther Lynch rekla je: “Komisija drži žene u iščekivanju po pitanju transparentnosti plaća tijekom pandemije koja je razotkrila koliko su poslovi koje uglavnom rade žene podcijenjeni i potplaćeni, posebno oni koji su s pravom prepoznati kao ‘ključni’. Baš kada smo pomislili da će Komisija održati obećanje, svjedočimo velikim bitkama prilikom donošenja politika, na štetu ženskih prava. To je zabrinjavajuće i nemamo nikakvu ideju o tome hoće li Direktiva ubrzati bolno spor napredak prema rodnoj jednakosti u plaćama, ili će predstavljati nekoliko koraka unaprijed, ali i jednako toliko unatrag.”
Cilj Direktive o transparentnosti plaća je smanjiti rodni jaz u plaćama, odnosno izjednačiti plaće u dominantno ženskim zanimanjima s plaćama u dominantno muškim zanimanjima/sektorima za koje je potrebna slična razina vještina, napora i kvalifikacija. Da bi se smanjio rodni jaz u plaćama potrebno je i uvesti transparentnost plaća unutar pojedinih poduzeća, kako bi žene i muškarci koji obavljaju isti posao dobivali iste plaće. Netransparentnost plaća nije jedini ni ključan uzrok nejednakosti u plaćama, ali svakako je jedan od faktora koji tu nejednakost dodatno povećavaju, a najlakše ga je iskorijeniti. ETUC se zato već godinama bori za donošenje zakona koji bi zaustavio ovaj tip diskriminacije.
Osamnaest članaka zakonskog prijedloga koji je sastavio ETUC pokrivaju mjere koje će npr. zabraniti klauzule o tajnosti plaća u ugovorima kako bi se otvoreno moglo raspravljati o plaćama, obavezati poslodavce da rade revizije informacija o plaćama i godišnje akcijske planove o jednakosti plaća i pružiti podršku sindikatima u pregovorima s poslodavcima o razlikama u plaćama. Nijedna od tri verzije nacrta koji su procurili ne sadržavaju ove ključne mehanizme koji bi mogli dovesti do smanjenja rodnog jaza u plaćama.