Portal Vice prošlog tjedna je izvijestio da McDonald’s u Europi i SAD-u godinama špijunira aktiviste i svoje zaposlenike koji se bave radničkim organiziranjem. Interni dokumenti do kojih je došao Vice potvrdili su da kompanija prikuplja informacije o radnicima koji su angažirani u borbi za veće plaće, bolje radne uvjete i osnivanje sindikata. Metode kojima se McDonald’s služi uključuju upotrebu softvera za nadziranje zaposlenika/ica i njihovih profila na društvenim mrežama, kao i osnivanje timova obavještajnih analitičara u uredima u Chicagu i Londonu.
Trenutno ne postoji sindikat radnika McDonald’sa, ali mnogi su uključeni u kampanju borbe za podizanje minimalne satnice na 15 dolara “Fight for $15“. Kampanja od 2012. organizira štrajkove i prosvjede radnika u fast food lancima i povezana je s jednim od najvećih sindikata u SAD-u, Service Employees International Union (SEIU). McDonald’s uporno odbija pregovarati s radnicima i negira izjave bivših zaposlenika koji su izašli u javnost o metodama špijuniranja radnika, poput kreiranja lažnih Facebook profila. Iz uprave priznaju kako su koristili neke druge metode nadzora nad aktivistima kako bi identificirali prosvjede koji bi “mogli dovesti u opasnost sigurnost osoblja i mušterija”. To opravdavaju tvrdnjom da su se svi štrajkovi radnika u okviru kampanje najavljivali na dan štrajka ili čak dok su se štrajkovi već počeli održavati. Na popisu radničkih aktivnosti “protiv McDonald’sa” također stoji i kampanja ACLU-u (Američke unije za građanske slobode) koja pritišće McDonald’s da osigura plaćeno bolovanje za sve svoje zaposlenike.
Kako piše Guardian, vijest o nadziranju zaposlenika McDonald’sa i ne čudi toliko s obzirom na godine izvještavanja o sličnim nastojanjima Amazona da spriječi radničko organiziranje vlastitih zaposlenika. Amazon je zapošljavao analitičare za praćenje i izvještavanje o “prijetnjama radničkog organiziranja”, nadzirao profile zaposlenika na društvenim mrežama, koristio posebne alate za predviđanje i sprečavanje štrajkova, pa čak i intervenirao u rad semafora ispred pogona u Bessemeru u Alabami kako bi spriječio organizatore da razgovaraju s radnicima između smjena.
Nadzor nad zaposlenicima i aktivistima koji se bave organiziranjem radnika/ica nije novost samo po sebi. Dapače, kako piše portal Vox, policijske snage u gradovima na sjeveru SAD-a uvedene su upravo zbog želje poslodavaca da obuzdaju radničko organiziranje i prosvjede oko zahtjeva poput osmosatnog radnog dana, dok je koncept policije u službi javne sigurnosti nastao kasnije. Međutim, ono što je novo je korištenje tehnologije u svrhu nadzora nad zaposlenicima, a neke od tih metoda krše zakon o radu.
Ove nedjelje Joe Biden je javno prozvao kompanije zbog zastrašivanja radnika koji razmišljaju o tome da se učlane u sindikat. Biden je naglasio da bi svi radnici trebali imati pravo izbora hoće li se učlaniti u sindikat, bez zastrašivanja ili prijetnji od poslodavaca. Kako piše Guardian, ova Bidenova izjava predstavlja najjaču pro-sindikalnu izjavu bilo kojeg predsjednika u modernoj američkoj povijesti. Međutim, Biden je na dobrom putu da iznevjeri predizborno obećanje o saveznoj minimalnoj satnici od 15 dolara, a nijedna kompanija koja dokazano krši zakon o radu nadziranjem svojih zaposlenika još nije doživjela nikakve sankcije, čime se njihov način poslovanja prešutno odobrava.