Albanija ide dalje s izgradnjom svoje treće međunarodne zračne luke, one u Vlorëu, a usprkos protivljenju više od 36 lokalnih i međunarodnih ekoloških organizacija. Zračni koridori prolazili bi preko izrazito zaštićenog područja od međunarodnog značaja. Zaštićeni krajolik Vjosa-Narta ima funkciju migracijskog koridora za ptice koje lete od Afrike do Sjevera Europe i natrag. Tuda prolazi preko 200 ptičjih vrsta od kojih se čak 33 nalaze na popisu iznimno ugroženih vrsta poput flamingosa i modronoge sabljarke koja se gnijezdi samo u području ušća rijeke Vjose u laguni Narta u Albaniji.
Regionalni ekolozi izrazili su nevjericu ignoriranjem njihovih zahtjeva, nakon što je Ministarstvo infrastrukture i energetike 5. marta objavilo rezultate natječaja za izgradnju nove zračne luke na jugu zemlje. Natječaj su dobile firme Mabetex (koju vodi kosovski poduzetnik i političar Behgjet Pacolli) i turska YDA, tvrtka koja trenutno gradi bolnicu u Fieru – kao dar turske vlade Albaniji, piše BIRN. Natječajem se izdaje koncesiju na 35 godina i uz naknadu od nešto više od 86 i pol milijuna eura.
Ovo je treći put da se natječaj provodi od 2017. godine, a prvi put da je priveden kraju. Kako navodi BIRN, zagovaratelji projekta ističu da su se “privatne tvrtke obvezale uložiti 104 milijuna eura u projekt, prema premijeru Ediju Rami, ali natječajna dokumentacija jasno navodi da će porezni obveznici morati platiti 138 milijuna eura ili oko 40 posto više od troškova gradnje, u slučaju da koncesija ne uspije ili ne donosi dobit.”
Ekološka šteta i dubiozan javni interes nisu jedini problem. Ovakvi projekti u svim se zemljama događaju uz pomoć studija izvodljivosti koje su lako potkupljive i nisu nezavisne kao što tvrde. Tako su studije utjecaja na okoliš i ovaj put pokazale da projekt ne ugrožava okolno područje, premda bi se novi aerodrom trebao nalaziti svega 100 metara dalje od jezera sa slanom vodom u kojima se ptice gnijezde, i 500 metara od same lagune. Ukratko, građevinska zona doslovno prijeti zaštićenom području. Resorni albanski službenici i političari smatraju da je to netočno jer je i ranije tu postojao aerodrom, no taj aerodrom je bio maksimalno jednostavan i nije u funkciji od devedesetih godina, navodi BIRN. Također se mjesto novog aerodroma još pomaklo na štetu zaštićenog područja.
Primjer aerodroma u Vlorëu dobra je ilustracija za propitivanje neovisnosti i nepotkupljivosti studija o utjecaju na okoliš, posebno u blizini zaštićenih područja. Činjenica da razne međunarodne konvencije i brojni međunarodni ekološki propisi nemaju snagu očuvati okoliš pred zahtjevima kapitala i politike znači da je potrebno uložiti dodatne političke napore u osnaživanje ekoloških propisa koji moraju dobiti snažnu zaštitu kaznenog prava. Čini se, da ni izumiranje vrsta ne može zaustaviti komodifikaciju planete, čak ni onda kada je veći dio resursa pri samome kraju. Zaštita okoliša u narednim dekadama dobivat će sve veću i veću kazneno procesnu zaštitu, a tranzicijski gubitnici bit će upravo zemlje periferije koje još uvijek pokušavaju prodati ono malo “obiteljske zlatnine” što im je ostalo, kako bi zgrnuli još samo malo kapitala. Budući da se i opravdanost ove zračne luke pravda turizmom, nužno je otvoriti i rasprave o strateškim fokusima zemalja na takve uslužne industrijske grane koje su najviše stradale već u prvoj globalnoj katastrofi uzrokovanoj klimatskim promjenama.