Zdravstvena kriza iznijela je na vidjelo postojeće rupe u sustavima socijalne zaštite, zaključak je istraživanja Europskog sindikalnog instituta (ETUI) o socijalnoj zaštiti radnika u EU tijekom pandemije. Većina država članica EU promijenila je uvjete za socijalnu zaštitu kako bi pomogla što većem broju radnika/ica u razdoblju lockdowna, ali te su mjere privremene i ne pokrivaju sve kategorije radnika/ica.
Istraživanje je ustanovilo da je 24 od 27 članica EU promijenilo iznos ili trajanje naknada za nezaposlenost i ostalih potpora, ili su privremeno olabavile uvjete za isplatu tih potpora. Dvadeset država članica također je promijenilo uvjete za dobivanje naknade za bolovanje i roditeljske dopuste, što se najčešće odnosilo na kraće čekanje na odobrenje potpora. Iako je većina država članica zbog pandemije uvela posebne mjere kako bi pomogla stanovništvu da prebrodi krizu, neke države nisu to učinile: Hrvatska, Mađarska i Malta jedine nisu reformirale sustav naknada za nezaposlenost; Cipar, Češka, Grčka, Španjolska, Hrvatska, Irska i Poljska jedine u EU nisu reformirale sustav naknada za bolovanje; dok Danska, Estonija, Hrvatska, Mađarska, Irska, Latvija i Nizozemska nisu reformirale sustav roditeljskih dopusta.
Iako su reforme provedene tijekom krize bile pozitivne, to su uglavnom bile privremene mjere, od kojih su neke već završile. Također, kao i u slučaju naknada za roditeljske dopuste, tim su mjerama imali pristup oni radnici koji zbog svog statusa na tržištu rada već imaju pristup socijalnoj zaštiti, dok nestandardni i samozaposleni radnici uglavnom nisu imali pristup takvim mjerama. Vijeće Europe je i prije izbijanja pandemije, 2019. godine, sastavilo preporuku prema kojoj bi se sustavi socijalne zaštite morali “prilagoditi budućnosti” tako što će obuhvatiti nestandardne i samozaposlene radnike, koji trenutno čine čak 40% radnika/ica u EU.
Europska sindikalna konfederacija (ETUC) smatra da bi zamah koji su stvorile ove hitne reforme trebao voditi trajnim i temeljitijim reformama koje bi pružile adekvatnu socijalnu zaštitu svim radnicima. Liina Carr, konfederalna tajnica ETUC-a, komentirala je rezultate istraživanja: “Europski sustavi blagostanja kaskaju za ekonomskim promjenama posljednjih desetljeća, a Covid kriza razotkrila je ogromne rupe koje su nastale zbog toga. Najsiromašniji članovi društva propadaju kroz te rupe u društvenoj sigurnosnoj mreži, posebno žene, mladi i pripadnici etničkih manjina. Krizne mjere pokazale su da je promjena moguća. Vlade su pojačale socijalnu zaštitu tijekom pandemije i one mogu te promjene učiniti trajnima i proširiti ih na sve radnike, uključujući nestandardne radnike i samozaposlene. EU mora djelovati prema preporuci Vijeća Europe iz 2019. i Direktive EU kako bi osigurala da sustavi socijalne zaštite diljem Europe mogu odgovoriti na izazove budućnosti.”