Eurostat je nedavno objavio nove podatke o kretanjima na tržištu rada u 2020. godini koji zaokružuju sliku dosadašnjih kvartalnih izvještaja o kretanju ne/zaposlenosti i izostanaka s posla u EU. U 2020. bilježi se ogroman porast izostanaka s posla u EU, što je rezultat privremenih otpuštanja kao mjere očuvanja radnih mjesta. Prije 2020. godine razina privremenih otpuštanja bila je relativno stabilna i iznosila oko 0,5 milijuna ljudi godišnje, s iznimkom 2009. godine kada se povećala na 1 milijun ljudi. U prvom kvartalu 2020. godine broj privremeno otpuštenih ljudi povećao se na 3 milijuna, a u sljedećem kvartalu došlo je do naglog i najvećeg skoka na čak 13,8 milijuna ljudi. U trećem kvartalu broj privremeno otpuštenih naglo je pao na 2 milijuna, iako je to u usporedbi s trećim kvartalom 2019. godine (0,3 milijuna) i dalje vrlo visok broj. U zadnjem kvartalu 2020. broj privremeno otpuštenih vratio se na sličnu razinu kao i na početku godine – 3,1 milijun.
Sve poduzete mjere za sprečavanje širenja virusa izravno ili neizravno reflektiraju se i u smanjenju ukupnog broja radnih sati zaposlenih osoba. Najizraženiji pad broja radnih sati zabilježen je u drugom kvartalu 2020., za čak -16 bodova na indeksu koji uzima 2006. kao referencu (slika). Smanjenje radnih sati u 2020. bilo je veće kod žena nego kod muškaraca –između zadnjeg kvartala 2019. i drugog kvartala 2020. ukupan broj radnih sati za žene je pao za čak -18,5 bodova na indeksu, dok se ukupan broj radnih sati za muškarce smanjio za 14,3 boda na indeksu. Najveći pad u broju radnih sati u sva četiri kvartala 2020. (u usporedbi s odgovarajućim kvartalima 2019.) zabilježen je među zaposlenima u uslugama i trgovini: u drugom kvartalu u tom sektoru zabilježen je pad broja radnih sati od čak 28,7 bodova na indeksu.
Zahvaljujući mjerama za očuvanje radnih mjesta, u 2020. godini stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine u EU pala je na 72,4%, što je smanjenje od samo 0,7 postotnih bodova u usporedbi s 2019. godinom. Kada se podaci o kretanju nezaposlenosti usporede s onima iz SAD-a, vidljivi su pozitivni učinci mjera očuvanja radnih mjesta kojima se okrenula EU: otprilike 9,6 milijuna radnika u dobi od 16 do 64 godine u SAD-u izgubilo je posao u prva tri kvartala 2020., dok je u istom periodu u EU oko 2,6 milijuna radnika iste dobi izgubilo posao – unatoč tome što je ukupan broj stanovnika EU veći za oko 100 milijuna. Dok se stopa zaposlenosti muškaraca u EU smanjila za 0,9 postotnih bodova, stopa zaposlenosti žena smanjila se za 0,5 postotnih bodova, što je pridonijelo blagom smanjenju rodnog jaza u zaposlenosti koji trenutno iznosi 11,3 postotna boda (0,4 postotna boda manje nego u 2019. godini). Iako je pandemija na druge načine pogoršala položaj žena na tržištu rada i u EU, čini se da su muškarci izgubili nešto više radnih mjesta nego žene, a uz to se radi i o prilično maloj razlici, dok je na primjer u SAD-u situacija obrnuta a razlika izraženija.