Političko umirovljenje vođe španjolskog Podemosa Pabla Iglesiasa nakon lošeg rezultata na lokalnim izborima u Madridu prošlog tjedna odjeknulo je u lijevim političkim krugovima u Europi. Komentatori skloniji periodizaciji političke povijesti požurili su Iglesiasovo umirovljenje proglasiti simboličkim krajem dekade lijevog populizma koja je započela masovnim mobilizacijama protiv mjera štednje, a nastavila se političkim (ne)uspjesima Sirize, Podemosa, Corbyna i Sandersa. Ciničniji među njima su pomalo zlobno poručili da više i nema potrebe za takvim političarima i strankama kada nova američka administracija na čelu s Joeom Bidenom provodi politike koje su se do prije koji mjesec smatrale “radikalno lijevima”.
Jučer smo svjedočili još jednom u nizu takvih poteza koji su pomalo i zbunili svjetsku javnost. Naime, američka predstavnica za trgovinu Katherine Tai je putem službene izjave obznanila da se Sjedinjene Američke Države zalažu za skidanje patenata s cjepiva za koronavirus. Prema njenim riječima, izvanredne okolnosti zahtijevaju izvanredne mjere. Tai je naglasila da ova odluka ne znači da se Bidenova administracija protivi patentima i intelektualnom vlasništvu, već samo smatra da je nemoguće zaustaviti pandemiju bez privremenog suspendiranja pravnog okvira. Ukratko, regulativa zasnovana na profitnim ciljevima velikih farmaceutskih kompanija naprosto ne može primjereno odgovoriti ovom globalnom zdravstvenom izazovu.
Naravno, same farmaceutske kompanije nisu baš pozdravile stav Bidenove administracije. Vrijednosti dionica Pfizera, Moderne i ostalih proizvođača cjepiva su se strmoglavile. Predstavnici industrije su ovaj potez proglasili ugrozom za svjetsko zdravlje jer će se navodno početi proizvoditi lažna cjepiva sumnjive učinkovitosti. Naglasili su i da suspenzija regulative predstavlja opasnost za inovacije i poduzimanje rizika koji su doveli i do ovih cjepiva. I da neće tko imati proizvesti nova cjepiva ako se pojavi potreba. Pritom su prigodno zaboravili da se izrada cjepiva primarno financirala javnim novcem koji je često kroz povijest kapitalizma i inovacija bio zaštita od tržišnih rizika i pružao znanstvenicima siguran okvir za njihov rad.
Zagovornici skidanja patenata diljem svijeta su pozdravili Bidenovu odluku, ali i upozorili da ona nije dovoljna. Nužan je i transfer tehnologije i obrazovanih kadrova u tvornice kako bi se jamčila kvaliteta proizvedenih cjepiva. Također, ova odluka je tek prvi korak i slijede teški pregovori unutar Svjetske trgovinske organizacije. I nju treba čitati na pozadini prethodnih poteza Bidenove administracije. Ukratko, upravljačka strategija se zasniva na dugoročnijim i širim interesima američkog kapitalizma koji podrazumijevaju neke zaboravljene oblike državnog intervencionizma. U ovom konkretnom slučaju, zaustavljanje pandemije se smatra korisnijim ishodom za ukupnu ekonomiju od stabilnih i visokih profita farmaceutskih kompanija. Drugim riječima, kolektivni interes američkog kapitala je stavljen ispred individualnog interesa farmaceutskog sektora.
Posrijedi su dakle standardne kalkulacije država koje uvijek balansiraju između ukupnih ekonomskih interesa i onih posebnih frakcija kapitala. Tako je otkad je kapitalizma i države. Jedina je razlika u tome što Bidenova administracija u tim kalkulacijama ne preza od nominalno lijevih poteza ako ih smatra učinkovitima.