Čelnici EU ovog vikenda sastali su se na Socijalnom samitu u Portu kako bi raspravili socijalnu politiku za naredno desetljeće i donijeli Deklaraciju iz Porta. Deklaracija uključuje i Akcijski plan za provođenje Europskog stupa socijalnih prava, usuglašenog još 2017. godine u Gothenburgu, od kada nije puno učinjeno po tom pitanju. Pandemija koronavirusa je reaktualizirala potrebu za zajedničkim planom rješavanja socijalnih problema u EU, pa je osmišljen Akcijski plan prema kojem bi između ostalog EU trebala do 2030. postići stopu zaposlenosti od 78% i smanjiti broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti za 15 milijuna. Mnogi su prije samita izrazili skepsu po pitanju stvaranja zajedničke socijalne politike o kojoj se odlučuje na nacionalnoj razini. Također, prije samog sastanka u Portu 11 država članica izdalo je zajedničku izjavu kojom su se usprotivile pretjeranim intervencijama EU u tržište rada i socijalnu politiku pojedinih članica. Među njima se posebno ističu četiri države koje se protive daljnjem “zastoju“ u mjerama štednje i povećanom zajedničkom dugu koji se koristi za financiranje fondova za oporavak od pandemije – Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska – takozvana štedljiva četvorka.
Na samitu su čelnici Europske unije ipak složno potpisali zajedničku deklaraciju kojom su se složili da će zadržati mjere za oporavak od pandemije koliko god to bude potrebno; da će osigurati pristojne uvjete rada i pravednu plaću za sve; osigurati dostojanstven život za sve putem nacionalnih sustava socijalne zaštite te promovirati jednakost i jednaku plaću za rad jednake vrijednosti. Ova posljednja stavka izazvala je posebnu raspravu jer su predstavnici Poljske i Mađarske inzistirali da se iz deklaracije izbaci izraz “rodna jednakost“ (gender equality). Viktor Orban je za novinare prije početka samita izjavio da je “činjenica da muškarci i žene trebaju biti jednako tretirani“, ali da se protivi izrazu rod jer ga smatra “ideološki motiviranim izrazom“. Pa je tako, zajedno s premijerom Poljske Mateuszom Morawieckim, uvjetovao da se termin rodne jednakosti izbaci iz deklaracije – izgleda da u njegovom poimanju stvarnosti takav potez nije nimalo obojen ideologijom. U novoj verziji Deklaracije im je udovoljeno, ali ipak je zadržan izraz “rodni jaz u plaćama“. Organizacija ILGA Europe koja zagovara LGBTI prava, smatra da brisanje tog izraza iz deklaracije znači i brisanje rodne ravnopravnosti kao principa. “Napadanje pojma roda je strategija koju široko primjenjuju akteri protiv ljudskih prava kako bi potkopali postignut napredak za ženska prava, seksualna i reproduktivna prava i LGBTI prava”, navode predstavnici ILGA Europe.
Predstavnici Europske sindikalne konfederacije, Luca Visentini i Liina Carr, ishode Socijalnog samita smatraju pozitivnim. Osim zajedničkog nastojanja da Europa postane socijalno pravednija, Visentini i Carr smatraju posebno važnim i složnost po pitanju toga da se BDP prestane koristiti kao jedina mjera ekonomskog uspjeha, te da se krene u smjeru koji umjesto ekonomskog rasta stavlja blagostanje stanovništva na prvo mjesto. Sindikati i organizacije poslodavaca postigli su dogovor oko 14 indikatora društvenog, ekonomskog i okolišnog blagostanja koji će nadopuniti sliku koju daje BDP. To će, smatraju predstavnici ETUC-a, pružiti bolju sliku ekonomskog performansa pojedinih zemalja i njihovog životnog standarda. Liina Carr izjavila je: “U dvije trećine članica EU radnici dobivaju manji udio u BDP-u nego na početku desetljeća. Predugo se čekalo na novi način mjerenja ekonomskog blagostanja koji stavlja ljude ispred profita. Dogovor čelnika EU o nadopuni BDP-a drugim indikatorima blagostanja je važan korak prema stvaranju vizije socijalne Europe stvorenu u Portu.“
Unatoč lijepim idejama koje stoje u samoj deklaraciji, ni Deklaracija iz Porta, kao ni mnoge druge odluke, deklaracije i programi, nije ni na koji način obavezujuća, već će poslužiti da bi se na budućim sastancima do 2030. godine promatralo pridržavaju li se potpisnici obećanja o socijalnoj politici – bez sankcija za one koje to iznevjere. Luca Visentini, tajnik ETUC-a, rekao je da bi Deklaracija iz Porta mogla označiti početak pravednije Europe, ali da su za to potrebne ogromne investicije kako bi se prije svega stvorila kvalitetnija radna mjesta.
Ishodi potpisivanja Deklaracije, dakle, ostaju neizvjesni s obzirom na njezinu neobavezujuću prirodu. Prema nekima, ishodi su potpuno izvjesni – ali oni negativni. Za vrijeme održavanja Socijalnog samita u Portu tu skepsu je unaprijed izrazilo oko 3.000 prosvjednika-ica koji su sudjelovali/e u demonstracijama protiv samita, u organizaciji Opće konfederacije portugalskih radnika. Demonstracijama su htjeli ukazati na dosadašnju nesposobnost EU da zaštiti svoje stanovnike od nezaposlenosti i siromaštva i ljutnju zbog činjenice da se održava ogroman i skup sastanak čelnika umjesto konkretnog djelovanja. Prosvjednici/e su nakon samita izrazili i razočaranje činjenicom da je on, kao i obično, rezultirao nizom dobrih namjera, a nijednom korektnom mjerom.