Direktori u Europskoj uniji zarađuju u prosjeku tri puta više od radnika u jednostavnim zanimanjima, pokazuje Eurostatova analiza podataka iz Ankete o strukturi prihoda koja se provodi svake četiri godine i daje uvid u povezanost individualnih karakteristika radnika i visine njihovih plaća. Iako na prihode utječe razina obrazovanja, godine radnog iskustva i brojni drugi faktori, bruto prihodi po satu očekivano najviše variraju ovisno o vrsti zanimanja: prema detaljnim podacima iz 2018., među svim zanimanjima direktori/ce su najbolje plaćeni/e u svim državama članicama EU. Na razini EU, prosječni bruto prihod direktora po satu iznosio je 28,6 eura, a nakon njih nalaze se stručnjaci/stručnjakinje s prosječnim prihodom po satu od 21,4 eura, dok se na trećem mjestu nalaze tehničari/tehničarke (17,8 eura bruto po satu). Klasifikaciju zanimanja u Hrvatskoj, usklađenu s klasifikacijom zanimanja u EU, možete detaljnije proučiti ovdje.
Na drugom kraju distribucije prihoda nalaze se tzv. jednostavna zanimanja, u koja spadaju zanimanja poput čistača/ica, manualnih radnika/ica, pomoćnika u pripremi hrane i uličnih prodavača/ica, a koja su najlošije plaćena kategorija u svim državama članicama EU, uz iznimku Danske u kojoj su najniže plaćeni radnici u uslužnim i trgovačkim zanimanjima.
Na razini EU, jednostavna zanimanja imaju najnižu satnicu od prosječno 9,7 eura, nakon njih su uslužni i prodajni radnici s prosječnom satnicom od 11,2 eura, nakon koji slijede rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima i sastavljači/sastavljačice proizvoda sa satnicom od 11,5 eura. Drugim riječima, prosječna bruto stanica direktora – najbolje plaćene kategorije zanimanja u EU – iznosi 28,6 eura što je tri puta više od prosječne satnice najlošije plaćene kategorije zanimanja – radnika u jednostavnim zanimanjima – a koja iznosi 9.7 eura po satu.
Iako u svim članicama EU direktori zarađuju najviše, a radnici u jednostavnim zanimanjima najmanje (osim u Danskoj gdje su najlošije plaćeni radnici u uslužnim i trgovačkim zanimanjima), u pojedinim državama članicama te su razlike daleko veće ili manje od prosjeka. Kao primjer s daleko većom nejednakosti u satnicama ističe se Cipar, gdje direktori zarađuju prosječno 31,7 eura po satu, što je pet puta više od satnice radnika u jednostavnim zanimanjima (6,3 eura). S druge strane stoji Danska s najmanjom razlikom u prihodima između direktora i radnika u uslužnim i prodajnim zanimanjima – direktori imaju satnicu od 50,9 eura, što je otprilike dvostruko više od radnika u takvim zanimanjima, čija je satnica 22,2 eura.
Upravo su radnici iz najlošije plaćenih kategorija zanimanja nesrazmjerno pogođeni izbijanjem pandemije koronavirusa, a mnogi od njih su s pravom prepoznati kao “esencijalni radnici“ jer su nastavili obavljati svoje poslove u izuzetno teškim i stresnim okolnostima. Kao što ETUC (Europska sindikalna konfederacija) ističe, vrijeme je da se to prepoznavanje odrazi i u obliku porasta njihovih prihoda koji su često jednaki ili neznatno viši od minimalne plaće. Podsjetimo, u Europskoj uniji 24 milijuna radnika radi za minimalnu plaću čiji je iznos ispod linije siromaštva, što podriva osnovnu poantu minimalne plaće.