Iako su mjere za očuvanje radnih mjesta u Europskoj uniji znatno ublažile negativne posljedice izbijanja pandemije na tržište rada, nezaposlenost je u EU i dalje viša nego u istom razdoblju prošle godine, na početku izbijanja pandemije. To pokazuju najnoviji podaci Eurostata o sezonski prilagođenoj stopi nezaposlenosti u EU: u travnju ove godine nezaposlenost je iznosila 7,3%, dok je u istom mjesecu prošle godine iznosila 6,7%. Eurostat procjenjuje da je 15.380 milijuna osoba u EU bilo nezaposleno u travnju 2021. – u usporedbi s prethodnim mjesecom ukupan broj nezaposlenih smanjio se za 165.000 osoba, a u usporedbi s travnjem 2020. broj nezaposlenih porastao je za 1,406 milijuna.
Neke kategorije radnika/ica više su pogođene nezaposlenošću zbog pandemije: kao što smo već pisali, to su prvenstveno mladi i imigrantski radnici, zbog toga što češće od drugih kategorija nezaposlenih rade kao privremeni radnici ili u drugim nestandardnim oblicima rada koji često nisu bili zaštićeni mjerama za očuvanje radnih mjesta. U travnju 2021. 2.939 milijuna mladih osoba (u dobi do 25 godina) bilo je nezaposleno, odnosno stopa nezaposlenosti za tu skupinu bila je čak 17,1%. U odnosu na prethodni mjesec stopa nezaposlenosti mladih u EU se blago smanjila (za 21.000), a u odnosu na isti mjesec prošle godine porasla je za čak 211.000.
Hrvatska je osma na listi zemalja s najvećom stopom nezaposlenosti mladih, sa stopom od 20,6% – drugim riječima, svaka četvrta mlada osoba u Hrvatskoj je u travnju bila nezaposlena. U ožujku je Hrvatska bolje stajala u usporedbi s drugim članicama EU, a u travnju se pomaknula na listi za jedno mjesto više. Na prvom mjestu je Španjolska sa čak 38%, a slijede Grčka sa 36,3%, Italija (33,7%) i Švedska (25,2%). S druge strane, najnižu stopu nezaposlenosti u travnju su imale Njemačka (6%), Češka (8,3%) i Malta (8,4%). Rodno nejednaki učinci pandemije na tržištu rada dokumentirani su u drugim zemljama poput SAD-a i brojnih zemalja u razvoju, dok je u EU čak nešto više muškaraca izgubilo radna mjesta u odnosu na žene. Ipak, i ženska stopa nezaposlenosti je i dalje viša od stope nezaposlenosti muškaraca: u travnju 2021. stopa nezaposlenosti žena u EU iznosila je 7,6%, a stopa nezaposlenosti muškaraca 7,0%.
Kako smo već pisali, iako je pandemija imala utjecaj u vidu porasta nezaposlenosti, bolji uvid u njezine razorne učinke na tržištu rada daju podaci o kretanju zaposlenosti, kao i podaci o broju ekonomski neaktivnog stanovništva. Pretpostavlja se da je dio nezaposlenih ljudi zbog izbijanja pandemije prestao tražiti posao zbog smanjenih očekivanja, a dio nezaposlenih vrlo vjerojatno je tijekom lockdowna postao nedostupan za posao zbog drugih odgovornosti, poput obiteljskih. Takvi ljudi se više službeno ne smatraju nezaposlenima, već ekonomski neaktivnima. Podaci pokazuju da je broj takvih ljudi u EU porastao nakon izbijanja pandemije: dok ih je u posljednjem kvartalu 2019. bilo 3%, u prvom kvartalu 2020. bilo ih je 3,4%, a u drugom kvartalu 4,9%.