Europska unija najavila je da će osnovati “socijalni fond za klimatske akcije” kojim bi zaštitila građane od rasta cijena ugljika. Očekuje se da će rast cijena emisija poskupiti sve robe i usluge na tržištu, a u čijem nastanku i realizaciji dolazi do emisija stakleničkih plinova. Ukratko, radi se o svim robama i uslugama koje možete zamisliti. Kako bi zaštitila najširu javnost i očuvala životni standard Europska komisija je najavila osnivanje fonda za potporu ugroženim kućanstvima ako dođe do povećanja računa za gorivo kao rezultat njezinog plana za povećanje cijena ugljika i širenje naknada na na transport i sustave grijanja.
Naizgled je proturječno istovremeno pokušavati iskorijeniti fosilna goriva i plaćati ljudima benzin, no ova politika samo pokazuje koliko je težak zadatak pred svima nama u narednih ključnih desetak godina. Komisija će sljedeći mjesec predložiti paket politika za brže smanjenje emisija stakleničkih plinova u ovom desetljeću, uključujući promjene poreza na gorivo i strože ciljeve za poticanje obnovljivih izvora energije. Među prijedlozima koji se razmatraju prvi nalazi sustav trgovanja emisijama CO2 u transportu i grijanju u zgradama. Zgrade naime proizvode 36 posto emisija CO2. Frans Timmermans, europski povjerenik za klimatske politike kazao je da će svaki prijedlog koji cilja saniranju klimatskih promjena, a istovremeno izaziva osiromašivanje građana biti popraćen odgovarajućom socijalnom politikom koja bi trebala ublažiti posljedice klimatske tranzicije.
Generalnog rješenja za takvu klimatsku tranziciju koja bi umjesto osiromašenja građana osiguravala njihovo bogaćenje, zapravo nema. Pojedinačna rješenja čak i kada postoje, nemaju dovoljno veliki prioritet, je svako bogaćenje stanovništva, ujedno je siromašenje korporacija. Na primjer, decentralizirani sustavi solarnih kolektora, od kojih svaki stanovnik kojemu npr. država stavi solare ne krov kuće/zgrade može imati koristi od zelene politike, jer ne bi plaćao struju, nego bi je proizvodio i nešto čak i zarađivao. Umjesto naglasaka na ovakve politike, ma kako nesavršene bile i ma kakve sve nedostatke imale, naglasak se stavlja na tehnologiju koja još uopće niti ne postoji u komercijalnom obliku i koja je dekadama daleko od dovoljno učinkovite da zaustavi klimatsku katastrofu.
Ipak, usprkos svim političkim nesavršenostima novih klimatskih politika, Timmermans inzistira: “Budite sigurni, ako napravimo ovaj korak i ako se kućanstva suoče s rastućim troškovima, osigurat ćemo da postoji socijalni mehanizam, socijalni fond za klimatske akcije, koji može nadoknaditi sve moguće štetne učinke, posebno za naše ranjive građane.”
U nastavku, Timmermans je objasnio EU kako bi se taj socijalni fond punio: “Dio prihoda ostvarenih trgovinom emisijama u cestovnom prometu i zgradama mogao bi se staviti u namjenski fond, tako da države članice mogu tim prihodima nadoknaditi troškove ove tranzicije ranjivim građanima”, kazao je, dodavši da se ozbiljno radi na prijedlozima za socijalni fond. Cilj je, prema njegovim riječima, u klimatske politike ugraditi socijalnu pravdu. Usput, Zeleni plan za Europu čini se rađa plodom, budući da su cijene ugljika u EU po prvi put narasle iznad 50 eura po toni. Mali korak za klimu, velik za ljude.