Obilježavajući desetu godišnjicu Konvencije o radnicima u kućanstvu (Konvencija 189), europski savez sindikata, udruga civilnog društva i međunarodnih organizacija “ILO C189” podsjeća vlade članica EU da hitno usvoje Konvenciju i implementiraju mjere za bolju zaštitu radnika/ica u kućanstvu u svoje nacionalne zakone o radu. Samo osam članica EU dosad je ratificiralo Konvenciju 189 koju je pokrenula Međunarodna organizacija rada (ILO). U Europi ima ukupno oko 9,5 milijuna radnica/radnika u kućanstvu koje obavljaju brigu o djeci, starijima, bolesnima, čišćenje, kuhanje i druge poslove u kućanstvu svojih poslodavaca, a od toga čak 90% čine žene.
Izvan Europe u sektoru rada u kućanstvu također su dominantno zaposlene žene – u Srednjoj Aziji, kao i Sjevernoj i Južnoj Americi – dok na primjer u sjevernoj Africi i u arapskim državama muškarci čine većinu radnika u kućanstvu (63,4 posto). Rad u kućanstvu obilježen je visokim udjelom neprijavljenog rada – u nekim državama zbog propisanih kvota, ali i zbog toga što poslodavci ne žele prijaviti radnice i snositi popratne odgovornosti. Prema procjeni ILO-a iz 2013. godine 54,6% radnica u kućanstvima u sjevernoj, južnoj i zapadnoj Europi čine migrantske radnice iz istočnoeuropskih zemalja poput Rumunjske, Ukrajine i Poljske. Radnici/e u kućanstvu u brojnim državama nemaju nikakvu zakonsku zaštitu ni radnička prava, te ne ostvaruju ni pravo na minimalnu plaću. Ratifikacija i implementacija Konvencije 189 dovela bi do bolje zaštite ovih radnika/ica, omogućila im udruživanje i pravo na sudjelovanje u kolektivnim pregovorima i garantirala im ista prava kao i svim ostalim radnicima.
Mnogim radnicama u kućanstvu uvjeti rada nisu se popravili u odnosu na situaciju prije deset godina, a tijekom pandemije su postali još teži. To je posljedica činjenice da radnice u kućanstvu često nemaju osnovna prava, čak ni onda kada su prijavljene, pokazuje izvještaj Međunarodne organizacije rada. U jeku krize izazvane pandemijom, u pojedinim državama EU zaposlenost u ovom sektoru smanjila se za 5-20 postotnih bodova, kao i izvan Europe (u Americi i do 50 p. bodova). Glavni direktor ILO-a, Guy Ryder, komentirao je da je kriza podcrtala da je hitno potrebno formalizirati rad u kućanstvu da bi se poboljšali uvjeti rada ovih radnica, i uključiti sve radnice u kućanstvu u zakone o radu i socijalnoj sigurnosti.
Od donošenja Konvencije 189 neke stvari su se popravile – broj radnica u kućanstvu koje su u potpunosti isključene iz svih zakona i propisa vezanih uz rad smanjio se za 16 postotnih bodova. Međutim, ogroman broj radnica u kućanstvu i dalje je potpuno isključen iz svih zakona i propisa o radu (36 posto), posebno u Aziji, na Pacifiku i u arapskim državama. Čak i u onim državama u kojima su radnice u kućnanstvu pokrivene zakonima o radu i socijalnoj zaštiti, njihova provedba je i dalje upitna. Prema izvještaju, samo jedna petina radnica u kućanstvu (18,8 posto) i u praksi uživa sva pripadajuća radnička prava i socijalnu zaštitu. Nicolas Schmit, Europski povjerenik za radna mjesta i socijalna prava, izjavio je: “Sada je vrijeme da opravdamo nade potaknute usvajanjem Konvencije ILO-a o radnicima u kućanstvu prije deset godina i nastavimo s njezinom ratifikacijom i provedbom. Pozivam da se rad u kućanstvu iz nevidljivosti i neprihvatljivih uvjeta podigne u status priznatog, pravednog i pristojnog posla.“