U proteklih nekoliko godina na ovim se područjima, kako glasi jedan od eufemizama za bivšu Jugoslaviju, pojavio autentičan politički pokret. Kao i svi pravi autentični politički pokreti rastao je organski i predstavljao je reakciju na procese koji su ugrožavali živote, ili u ovom slučaju konkretnije – životne sredine ljudi. Diljem Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore nicali su izrazi otpora izgradnji minihidroelektrana (MHE) na rijekama i riječicama. Otpor su pružali sami stanovnici područja uz rijeke koji su prepoznavali opasnosti MHE-a za njihov neposredni okoliš, ali i za ekonomske aktivnosti.
Nije trebalo dugo da se prepozna obrazac problema s kojim se svi suočavaju i da se krene u suradnju radi učinkovitijeg djelovanja protiv devastacije rijeka. Naime, svi oni se moraju boriti protiv koalicije domaćih ili stranih investitora i njihovih skrbnika iz redova političke birokracije. U tom je kontekstu sama razmjena iskustava neophodna, a da ne govorimo o širenju organizacijskih kapaciteta i nužnosti obrane rijeka i voda na nadnacionalnom nivou. Ponukani, između ostalog i preprekama koje predstavljaju nacionalne granice, članovi dvadesetak organizacija iz regije okupili su se u prošlu subotu u Sarajevu na poziv Ateljea za društvene promjene ACT i tamo osnovali regionalni savez Odbranimo r(ij)eke Balkana.
Na povijesnom susretu u Sarajevu je istaknuto da će se savez boriti protiv svakog oblika komercijalizacije i eksploatacije vodnih resursa na profitnoj osnovi, a ne samo protiv kobnih MHE-a. To će činiti i na toj, “saveznoj” razini, ali i na razini manjih saveza, ovisno o izazovima i problemima s kojima se budu suočavali. Pozvali su i druge udruge, sindikate i pojedince da se pridruže jer nije riječ o zatvorenom savezu. Naglašeno je i da među članicama saveza ima internih mimoilaženja koja su predmet diskusija, ali da je zajednički nazivnik vrlo jasan: gdje god da su rijeke ili vode ugroženi, tu se nastupa zajedno i solidarno. Politički rezultati tog zasjedanja AVNOJ-a za vodu tek će se valorizirati, ali sigurno je da nisu sami.
Naime, na drugom kraju bivše države, u Sloveniji, ovog se tjedna održava referendum o pitkoj vodi. Referendum je proizašao iz društvene inicijative koja je u nedavnim izmjenama zakona uočila velike opasnosti za vodne resurse u Sloveniji. Ekološke i civilnodruštvene organizacije su skupile 52.230 potpisa u trideset dana što je bilo dovoljno da se raspiše referendum. A da bi se zaustavila primjena spornog zakonu na referednumu protiv mora glasati 340.007 građana Slovenija. Što je sporno u zakonu? Sporan je jedan članak koji dozvoljava izgradnju na vodozaštićenim, riječnim i morskim priobalnim područjima. Aktivisti i inicijatori referenduma smatraju da se tim ide na ruku privatnom kapitalu i vodni resursi, uključujući i pitku vodu, izlažu izrazitom riziku devastacije i onečišćenja.
Nadamo se da će slovenska referendumska inicijativa uspjeti i da će se uspostaviti suradnja s regionalnim savezom Odbranimo r(ij)eke Balkana kako bi što uspješnije branili naše vodne resurse koji ne mare previše za nacionalne granice.