Pandemija je u Rumunjskoj dovela do privremene obustave obavljanja abortusa u javnim bolnicama jer je abortus maknut s popisa važnih i hitnih usluga koje su bolnice morale nastaviti pružati unatoč velikom priljevu pacijenata zaraženih korona virusom. Prema aktivistkinji Andradi Cilibiu iz organizacije Centrul Filia, tijekom kriznog perioda samo jedna privatna bolnica u Bukureštu obavljala je abortuse po cijeni od 720 eura. Nakon pritiska organizacija koje se bore za pravo na abortus, u travnju 2020. javne bolnice su nastavile obavljati abortuse. Međutim, šteta je učinjena: iako mnoge bolnice javno tvrde da obavljaju abortuse, one to i dalje ne čine. Cilibiu je zadnjih nekoliko godina nazivala bolnice i pravila se da je trudnica koja traži abortus, i tako je saznala da u odnosu na razdoblje prije pandemije gotovo dvostruko manji broj bolnica obavlja abortuse. U lipnju 2020. godine, 55 javnih bolnica od 134 kontaktiranih obavljalo je abortus, a ovog lipnja samo njih 28. To potvrđuju i podaci Državnog instituta za statistiku: broj abortusa pao je za 35% od 2019. do kraja 2020. godine.
Cilibiu objašnjava da zbog toga žene moraju putovati izvan države da bi obavile abortus na siguran način, ili pronaći način da ga obave same: “Žene i dalje obavljaju abortuse pomoću oštrih predmeta kod kuće, u 2021. godini”. Sve to podsjeća na razdoblje vladavine Ceausescua koji je 1966. zabranio abortus i kontracepciju u ime poticanja nataliteta, zbog čega je otprilike 10.000 žena umrlo uslijed obavljanja abortusa u nesigurnim uvjetima, a stotine tisuća djece završilo je u prenapučenim i zloglasnim sirotištima. Rane 1990-e su donijele potpuni preokret: nova vlada pokrenula je prvi program planiranja obitelji, abortus do 14. tjedna trudnoće je legaliziran, uvedena je besplatna kontracepcija, kao i seksualno obrazovanje kao dio nastave u javnim školama.
Međutim, tijekom posljednjih deset godina smanjeno je financiranje programa planiranja obitelji, što je dovelo do zatvaranja brojnih klinika. Ginekolozi sve češće odbijaju izvoditi pobačaje pozivajući se na prigovor savjesti iz moralnih ili osobnih razloga poput vjerskih uvjerenja, izvještavaju aktivisti i medicinski djelatnici. Vlada je 2011. ukinula subvencije za kontracepciju, a seksualno obrazovanje više nije dio nastavnog programa u školama. Diljem Rumunjske počeli su nicati takozvani krizni centri za trudnoću, kojima upravljaju kršćanske grupe koje žene pokušavaju odgovoriti od pobačaja. U rujnu 2020., kada je žena umrla zbog abortusa u nesigurnim uvjetima, glasnogovornica Ministarstva zdravlja Oana Grigore, izjavila je da ministarstvo potiče iznošenje trudnoće i da ne podržava abortuse.
Nije samo abortus sve teže obaviti, otežan je i pristup kontracepciji. To je pogotovo slučaj u ruralnim krajevima u kojima je zabilježeno da liječnici uskraćuju kontracepcijsku zaštitu. No, postoje nekakve nade u poboljšanje situacije. Posljednjih se mjeseci, nakon mnogih razgovora između predstavnica organizacija za prava na abortus i vlade, iz Ministarstva zdravstva čuju najave o ponovnom otvaranju klinika za planiranje obitelji, a iz Ministarstva prosvjete su obećali nastavak diskusije o uvođenju seksualna edukacije u školama.