Radnici koji zarađuju minimalnu plaću u jedanaest država članica Europske unije troše 40% ili veći udio svojih prihoda na stanarinu, pokazalo je novo istraživanje Europske sindikalne konfederacije (ETUC), objavljeno uoči glasanja u Europskom parlamentu o novoj europskoj Direktivi o minimalnim plaćama. U tih jedanaest država nalazi se i pet zemalja EU u kojima radnici na minimalnoj plaći troše i više od polovice svojih prihoda na stanarinu, dok u preostalih šest država članica taj udio iznosi između 41 i 48% mjesečnih prihoda. Od zemalja regije koje su članice EU, sve prelaze 40% prihoda koje radnici troše na stanarinu: Hrvatska (42%), Bugarska (53%), Rumunjska (41%), uz iznimku Slovenije u kojoj radnici na minimalnoj plaći troše 27% mjesečnih prihoda na stanarinu.
Ovi podaci ilustriraju koliko su zakonski propisane minimalne plaće diljem EU nedovoljne i ne omogućuju radnicima zaposlenima na puno radno vrijeme da si priušte osnovne životne troškove. U 20 država članica zakonski propisana minimalna plaća niža je od praga rizika od siromaštva u EU (60% medijalne plaće), kao i ispod 50% prosječne plaće. Kao što smo nedavno pisali, radnici u Europi postaju sve siromašniji: između 2010. i 2019. godine u 16 članica EU porastao je udio siromašnih radnika za 12 postotnih bodova, a prema posljednjim podacima otprilike svaki deseti radnik u Europi živi ispod linije siromaštva, odnosno ima prihod niži od 60% medijalne plaće.
Prema trenutnoj verziji Direktive o minimalnim plaćama, situacija bi ostala ista po pitanju iznosa minimalne plaće, odnosno i dalje bi bilo moguće da se zakonski propisane minimalne plaće postave ispod granice siromaštva. Europski sindikati se zalažu za uvođenje “praga pristojnosti” u nacrt direktive o minimalnim plaćama koji bi osigurao da zakonom propisane minimalne plaće jamče pristojan životni standard. Također, sindikati se zalažu za to da se putem Direktive uvedu mjere koje će omogućavati kolektivno pregovaranje, jer je upravo postojanje kolektivnog ugovora jedan od ključnih faktora koji utječu na iznos minimalne plaće: države EU s najnižom prosječnom i minimalnom plaćom imaju pokrivenost kolektivnim ugovorima ispod 30%, dok države EU s najvišom prosječnom plaćom imaju 70% radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima.
U četvrtak, 11. studenog Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta će razmotriti amandmane na Direktivu koje podržava i ETUC. Zamjenica glavnog tajnika Europske sindikalne konfederacije Esther Lynch komentirala je ove podatke: “Kada vam na stanarinu odlazi pola plaće, osuđeni ste na teške izbore oko drugih osnovnih životnih troškova: hoćete li isključiti grijanje zimi, preskakati obroke ili kupovati nekvalitetnu hranu, ili poslati djecu u školu u istrošenim cipelama i odjeći? S takvim nemogućim izborima danas su suočeni milijuni ljudi koji rade puno radno vrijeme diljem Europe – njegovatelji/ce, čistači/ce, blagajnici/e i drugi ‘esencijalni radnici’ koji radili bez obzira na pandemiju. To je neprihvatljivo i podriva smisao minimalne plaće. Pozivamo zastupnike u europarlamentu da osiguraju da radnici na minimalnoj plaći ne žive u siromaštvu, i da podrže kolektivno pregovaranje kao najbolji način za postizanje istinski pravednih plaća.”