Talijanska novinarka Lucia Goracci nedavno je pokušala intervjuirati Dianu Șoșoacu, rumunjsku ekscentričnu, ekstremno desno orijentiranu senatoricu i istaknutu antivaksericu. Intervju je završio nasiljem i policijskom intervencijom te se pretvorio u omanji diplomatski skandal. U emisiji na talijanskoj nacionalnoj televiziji taj je skandal iskorišten kako bi se niska stopa procijepljenosti u Rumunjskoj pripisala iracionalnosti Rumunja i nasljeđu komunizma, iako identične stavove Șoșoacinima zastupa, na primjer, i istaknuti talijanski filozof Giorgio Agamben.
Rumunjska i Italija trenutno su uključene u manji diplomatski skandal. Incident nije ekstremno ozbiljan ali ukazuje na dublje interne probleme unutar i između ovih država. Lucia Goracci je novinarka talijanske nacionalne televizije RAI, gdje radi kao korespondentica za vijesti s Bliskog Istoka i iz Jugoistočne Europe. U svojoj dvadesetogodišnjoj karijeri izvještavala je o raznim žarištima sukoba, među ostalim o Siriji, Iraku i Afganistanu. Nedavno je bila jedna od posljednjih novinara koji su pobjegli iz Kabula nakon što su talibani preuzeli vlast. 12. prosinca 2021. Goracci je bila u Bukureštu, zajedno sa svojom ekipom koju su činili kamerman Miodrag Stojičić, urednik Sirdas Yildiz i fikserica Delia Marinescu, i tamo je intervjuirala rumunjsku senatoricu Dianu Șoșoacu na temu stope vakcinacije u Rumunjskoj (39,7%) koja je najniža u Europskoj uniji nakon Bugarske.
Novinari su pokušali razgovarati sa senatoricom Șoșoacă jer je ona jedan od najistaknutijih glasova protiv cijepljenja u Rumunjskoj i uporno poriče postojanje pandemije SARS-COV-2. Pravnica po zanimanju, Șoșoacă je stekla slavu 2020. kada je pomagala Rumunjskoj pravoslavnoj crkvi u borbi protiv restrikcija hodočašća. Șoșoacă se aktivno uključila u prosvjede protiv restrikcija i izazivala političare kad god je imala priliku, a njezin stil je radikalno odudarao od imidža pravnice. Uvijek bi se pobrinula da su TV kamere tu da sve zabilježe, a njezin Facebook dokumentirao je sve njezine akcije. Njezina militantna borba protiv restrikcija i poricanje postojanja virusa donijelo joj je popularnost koja ju je progurala u Parlament na izborima 2020. kao senatoricu Alijanse za ujedinjenje Rumunja, ekstremno desne stranke koja je otvoreno agitirala protiv restrikcija i plasirala najekstravagantnije teorije zavjere o pandemiji.
Popularnost preko mrtvih tijela
Ubrzo nakon što je ušla u Parlament, međutim, došla je u sukob s vodstvom stranke. Njezin grub i konfliktan način komunikacije, impulzivno ponašanje i vulgarni vokabular neizbježno su doveli do niza skandala, što je počelo predstavljati opasnost za stranku. Bila je prisiljena dati ostavku, nakon čega je postala nezavisna zastupnica. Nakon što se oslobodila stranačke discipline, njena popularnost je počela sve brže rasti. Svako njeno obraćanje u Parlamentu bilo je izvedeno kao predstava (nedavno je stavila na sebe masku u stilu Hannibala Lectera kako bi izrazila svoje stavove o nošenju zaštitnih maski) do te mjere da je njezina poruka postala sporedna. Ono što je poručivala već je poznato: pandemija je prevara, političari koji nameću restrikcije krivi su za kršenje prava stanovništva i dio su veće zavjere, cjepiva su opasna za ljude i način da ih se pokori itd. – standardni argumenti teoretičara zavjere i onih koji odbijaju cjepivo.
Njezina karijera skrenula je u grotesku tijekom recentnog vala delta soja korona virusa koji je pogodio Rumunjsku i usmrtio oko 25.000 ljudi. Prema svojoj već utvrđenoj formuli pojavljivanja na mjestu akcija (štrajk rudara, zapaljena bolnica, vjerski skup, itd.) tijekom kojih prenosi snimku uživo na internetu, obišla je nekoliko bolnica u Bukureštu koje su bile pretrpane tijelima umrlih, u toj mjeri da su neka od njih bila složena u uredima, pa čak i vani, na otvorenom. Senatorica Șoșoacă snimala je te prizore kako bi razotkrila način na koji se postupa s mrtvim tijelima pacijenata prije ukopa, istovremeno poričući da je virus uzrok smrti. Sama stvarnost koju je bilježila za nju je također bila ishod urote. Tijekom jedne od svojih intervencija u parlamentu, donijela je sa sobom vreću za tijela kako bi proglasila da se ljude gole pokapa u njima. To je bila standardna procedura, ali je time uspjela uzrujati pravoslavne vjernike.
Kako bi dokazala da iza njenih riječi stoje i djela, Șoșoacă je prije otprilike mjesec dana odlučila omesti aktivnosti punkta za cijepljenje u općini Iasi (u kojoj je izabrana za senatoricu) tako što je sprečavala ljude koji su se došli cijepiti da uđu u zgradu. Policija je otvorila kriminalnu istragu koja je još u tijeku. U međuvremenu, u medijima su počele kružiti glasine da se Șoșoacă cijepila u tajnosti. Ona je to porekla, ali sumnje i dalje postoje jer se u medijima pojavila fotografija njezine potvrde o cijepljenju.
U iščekivanju drugog Nürnberškog procesa
Susret Lucie Goracci i Diane Șoșoace bio je kratak ali eksplozivan. Evo sažetka. Șoșoacă je primila Goracci i njezinu ekipu u svom odvjetničkom uredu smještenom u stambenoj zgradi u Bukureštu. Tijekom kratkog razgovora, Șoșoacă je negirala postojanje pandemije i iznijela svoj stav da će političari diljem svijeta i drugi državni zaposlenici morati snositi posljedice za svoje akcije i urotu. Ona vjeruje da će se nakon pandemije održati mnogo veći i važniji Nürnberški proces. U ovom trenu Goracci pita Șoșoacu za dokaze, a kontrast među njima je jasan zbog činjenice da jedna nosi masku dok ju druga ne nosi. Ovo je dovoljno da nastane skandal. Șoșoacă vadi svoj telefon i počinje snimati. Govori novinarima da se identificiraju i da napuste njezin ured. Tada se predomišlja, zaključava vrata ureda i zahtijeva da ostanu dok zove policiju. Viče da su novinari ukrali nešto iz njenog ureda ili da su podmetnuli drogu ili oboje. Goracci ipak uspijeva pobjeći iz ureda, trči niz stepenice i također zove policiju. Policija stiže i farsa se nastavlja. Goracci se vraća u ured s policijom i tada navodno Șoșoacin suprug, također prisutan za vrijeme cijele scene, ugrize Goracci za ruku, otkine joj masku s lica i gurne policajca. Nakon toga, Șoșoacin suprug je zadržan tijekom policijske istrage. Kad su se stvari u Șoșoacinom uredu smirile, akcija se premješta u sjedište policije gdje novinari ostaju na ispitivanju osam sati. Policija provjerava njihove osobne iskaznice, torbe i džepove. Na kraju Goracci diže tužbu protiv Șoșoace za otmicu i optužuje policajce za ignoriranje njezine prvobitne molbe za zaštitu.
Slike incidenta odmah su se pojavile na Facebooku, a materijal s mobitela Lucie Goracci pušten je na talijanskoj televiziji idući dan. Visoki talijanski dužnosnici odmah su osudili incident, kao i talijanski veleposlanik u Rumunjskoj. Talijanski konzulat aktivno je bio na vezi s novinarima tijekom njihovog susreta s policijom. Talijanski i rumunjski novinari stali su na stranu svojih kolega i osudili zlostavljanje koje su doživjeli. Rumunjski predsjednik i premijer također su osudili Șoșoacine postupke i zahtijevali da država poduzme potrebne mjere. Na društvenim mrežama mišljenja su bila podijeljena. Neki su kritizirali novinare zbog senzacionalizma, dok su drugi bili nezadovoljni što je cijeli incident dodao još jednu mrlju međunarodnom imidžu Rumunjske. Šačica Șoșoacinih pristaša čak je prosvjedovala ispred talijanske ambasade nekoliko dana nakon incidenta.
I Italija ima svoje antivaksere
Da bi se ovaj incident razjasnio, prvo treba istaknuti ubrzani raspad rumunjskih državnih institucija, posebice tijekom pandemije. To bi moglo zvučati kontraintuitivno s obzirom na činjenicu da je pandemija izazvala potrebu za jačom državnom intervencijom. Upravo suprotno, u Rumunjskoj se dogodilo nešto sasvim drugačije. Ionako slaba država dodatno se raspala brzinom svjetlosti. Imajući to na umu, nije slučajno da senatorica Șoșoacă, unatoč brojnim slučajevima u kojima je prekršila zakon i prekoračila svoja ovlaštenja kao zastupnica, nije optužena. Dapače, pretvorila se u još veću mezimicu medija. To je bilo vidljivo u trenutku kada su policajci ušli u njen ured tijekom incidenta s Goracci. Kasnili su i bili neodlučni u svojim postupcima sa senatoricom. Kao što je većina medijskih izvješća pokazala u prošlosti, mnogi se djelatnici_e policije slažu s njezinim stavom o cijepljenju i pandemiji općenito.
Istovremeno, Goracci je bila itekako svjesna s kime namjerava razgovarati. No ne radi se samo o tome da je novinarka tražila trenutni publicitet za svoj dokumentarac. Bio je to njezin pokušaj da se Șoșoacin antivakserski stav i poricanje pandemije predstave kao širi simptom rumunjske iracionalnosti koji je i doveo do situacije da bude predzadnja po postotku cijepljenih u EU. Tijekom TV emisije u kojoj je Goracci prepričala svoje muke u Rumunjskoj, ona i ostali gosti brzo su skliznuli sa Șoșoace i njezinog bivšeg članstva u ekstremno desnoj stranci na šira razmatranja o rumunjskoj državi i nasljeđu komunizma kao objašnjenju za Șoșoacino ponašanje i nisku stopu procijepljenosti. Svatko tko je upoznat sa situacijom brojnog rumunjskog stanovništva koje živi i radi u Italiji, u tome lako prepoznaje pokroviteljski stav koji ih i inače tretira kao inferiorne i nazadne sugrađane.
Najzad, ako je Goracci željela upoznati ekscentričnog antivaksera, nije trebala putovati van svoje države. Talijanski Senat nedavno je pozvao filozofa Giorgia Agambena da iznese svoje mišljenje o zakonu o obaveznom cijepljenju u Italiji, i Agamben je iznio slične stavove kao i Șoșoacă, možda nešto manje eksplozivno. Agamben također smatra da je pandemija prevara koju vlade koriste kako bi pojačale svoju kontrolu i nadzor nad stanovništvom. No stavljanjem naglaska na Șoșoacu, talijanska TV postaja izvela je svoj standardni manevar: egzotizaciju periferije.