Pored vijesti o (de)eskalaciji sukoba u Ukrajini koje formom više sliče praćenju nogometnih transfera nego geopolitičkim analizama, glavna medijska tema već tjednima je inflacija. Pritom se sve češće javljaju recepti “kako preživjeti inflaciju?”. Ti recepti variraju od onih guvernera Borisa Vujčića koji je građanima sugerirao da obilaze dućane dok ne pronađu jeftinije proizvode do onih “predmonetarnih” kakvi se pojavljuju u seoskim reportažama i koji ukazuju na prednosti imanja vlastitog vrta. Danas se pak s konkretnim i obuhvatnim prijedlogom javila i Vlada Republike Hrvatske. U paketu mjera centralno mjesto zauzimaju porezno rasterećenje kroz PDV i potpora za plin, a uključene su i naknade za socijalno ugrožene, ograničenje porasta naknada za struju te potpore poljoprivrednicima i ribarima.
Glavno pitanje, naravno, glasi: tko jamči da će smanjenje PDV-a na hranu rezultirati i nižim cijenama? Ministar financija Zdravko Marić je poručio da smo iskusili da do sada takvi potezi nisu dovodili do nižih cijena i da zna da živimo u tržišnoj ekonomiji. Drugim riječima, hoće reći da nema na raspolaganju instrumente kontrole cijena. Nadu u niže cijene formulirao je na sljedeći način: “Mislim da svi prepoznaju našu namjeru.” Premijeru Andreju Plenkoviću su novinari postavili isto pitanje. On se također nada, ali nešto militantnije. Naime, nada se da je vlada odricanjem od proračunskih prihoda stvorila takvu društvenu atmosfera da će svatko tko “želi profitirati na ovakvoj situaciji” ili zaraditi “više nego što bi to bilo etično u ovom trenutku” biti u javnosti etiketiran i osramoćen. Drugim riječima, da će javni pritisak biti dovoljan. Doduše, dodao je i nešto konkretniju poruku. Ministarstvo gospodarstva će nadzirati aktere i cijene i pratiti dolazi li do kartelizacije, tj. usklađivanja cijena. S obzirom na to da su sva značajnija tržišta u Hrvatskoj ionako kartelizirana teško da se možemo osloniti na taj mehanizam.
No, postoje i oni akteri na tržištu koji se nadaju slabijem učinku paketa mjera. Ne samo u Hrvatskoj nego i diljem svijeta. Jedan od takvih aktera je i AirBnB. Poznato je da je turistički sektor izrazito pogođen pandemijom koronavirusa i da je oporavak i dalje neizvjestan unatoč svim pozitivnim signalima. Neizvjesnost se krije, poručuju iz AirBnB-a, u neskladu ponude i potražnje. Naime, potražnja za smještajem raste, pogotovo na određenim lokacijama, ali zato ponuda smještaja ne raste adekvatnom brzinom. Pokušao je AirBnB s raznim pogodnostima za ponuđače smještaja, ali zasad nisu dale neke značajne rezultate. No, onda su shvatili da rješenje njihova poslovnog problema leži u inflaciji. Nedavno je njihov izvršni direktor Brian Chesky artikulirao poslovnu nadu za 2022. godinu: “Inflacija će donijeti dodatne pritiske na obitelji širom svijeta i oni će tražiti nove poslovne prilike kako bi preživjeli ova teška vremena.” Poslovna prilika je, dakle, izdavanje vlastitih stanova putem AirBnB-a.
Donedavno se cijela zemlja smijala poduzetničkim idejama i poduhvatima malih iznajmljivača u Dalmaciji koji ljeti iznajmljuju stanove i spavaju u garažama ili pod otvorenim nebom kako bi si priskrbili koji euro. Ta se praksa nerijetko smatrala sramotnom i dokazom manjka poduzetničke kulture. No, danas sve nade u takvu poslovnu praksu polaže AirBnB, kompanija koja predstavlja jedan od simbola suvremenog kapitalizma i najnovijih poslovnih ideja. Kada stisnu tržišni pritisci, nema nikakve razlike između AirBnB-a i Ante iz Spinuta. Samo se Ante svojoj muci za razliku od AirBnB-a baš i ne nada.