Kad je izbila pandemija, ključni dio ekonomske politike EU morao se obustaviti kako bi se omogućile investicije u zdravstvo i očuvanje radnih mjesta, a istraživanje provedeno na 5.000 ispitanika u pet država članica (Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Irskoj i Danskoj) pokazuje da većina ispitanika vjeruje da bi to trebalo pretvoriti u trajnu politiku s ciljem stvaranja više radnih mjesta i borbe protiv klimatskih promjena. Istraživanje su između 18.i 23. veljače ove godine provele fondacija The New Economics i agencija Censuswide.
Rezultati pokazuju da 58% građana EU smatra da bi da bi države članice trebale nastaviti s fleksibilnijim pravilima zaduživanja. Otprilike isti postotak građana (59%) smatra da bi fiskalna pravila Europske unije trebalo promijeniti kako bi vlade mogle povećati potrošnju na javne usluge. 53% građana EU slaže se s tvrdnjom da bi trebalo prilagoditi pravila kako bi vlade mogle povećati potrošnju na zelenu infrastrukturu i borbu protiv klimatskih promjena. Još veći postotak građana (64%) zabrinut je zbog potencijalnog utjecaja mjera štednje ukoliko EU pokuša prisiliti vlade da smanje zaduživanje kako bi smanjile svoje dugove u idućih pet godina.
U državama koje su iskusile najrazornije posljedice mjera štednje nametnute nakon financijske krize 2008. najviše je i građana zabrinutih zbog učinaka daljnjih mjera štednje ukoliko se države članice prisili da smanje zaduživanje u idućih pet godina (u Italiji 78%, u Irskoj 74%). U Njemačkoj i Danskoj, najvećim “braniteljicama“ striktnih fiskalnih pravila, većina se građana slaže da treba mijenjati ekonomska pravila kako bi se omogućila ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena. U Francuskoj se 61% ispitanika slaže da bi pravila trebala ostati fleksibilna kako bi se olakšao oporavak od učinaka pandemije.
Pravila potrošnje Europske unije, koja su nastala prije 30 godina kao dio Ugovora iz Maastrichta, ograničavaju proračunske deficite država članica na manje od 3% BDP-a, dok je državni dug ograničen na 60% BDP-a. ETUC i pridruženi nacionalni sindikati dio su koalicije organizacija koja je danas pokrenula manifest za “zelenu, pravednu i demokratsku europsku ekonomiju” kao dio zalaganja za trajnu reformu ekonomskih pravila Europske unije.
Liina Carr, tajnica Europske sindikalne konfederacije, izjavila je: “Ekonomski odgovor Europske unije na pandemiju spasio je milijune radnih mjesta i pomogao zdravstvenim djelatnicima da spašavaju živote. To predstavlja krajnju suprotnost štetnim mjerama štednje nametnutima nakon 2008., koje su ostavile naše zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi potpuno nepripremljenima za pandemiju. Moramo usvojiti lekcije jer potreba za investicijama nikako nije završila. Oporavak od pandemije tek je počeo, invazija na Ukrajinu će teško opteretiti gospodarstvo i bit će potrebna izdašna javna potrošnja ako EU želi postići svoje klimatske ciljeve. Jasno je da većina glasača ciljem Europe podržava ekonomska pravila koja dozvoljavaju članicama pravednu šansu da se nose s tim izazovima i koja, u srži, stavljaju ljude i planet ispred arbitrarnih ograničenja iz nekog prošlog vremena.”
Frank Van Lerven, ekonomist iz britanske fondacije New Economics koja je naručila istraživanje izjavio je: “Događaji iz proteklih dviju godina svjedoče o promjeni europske političke paradigme. Kao što ovo istraživanje pokazuje, čak i fiskalno najkonzervativniji Europljani znaju da je besmisleno vraćati sat na 1992. godinu. Umjesto toga, vrijeme je da se pripremimo za budućnost s novim modelom potrošnje za održivi rast.”
Rezultati istraživanja objavljeni su danas, 15. ožujka, na dan sastanka Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), gdje će europski ministri financija s povjerenicama Europske unije raspravljati o smjernicama za nacionalne proračune u 2023.