Makedonska vlada, poslodavci i sindikati nakon kratkih pregovora javnosti su kao veliku pobjedu predstavili dogovor o povećanju minimalne plaće s 250 na 300 eura. Međutim, s obzirom na veliki rast cijena energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda, građani s najnižim dohotkom i dalje će biti zarobljeni u teškom siromaštvu, dok će umjesto poslodavaca porast minimalne plaće financirati država daljnjim zaduživanjem.
Makedonska vlada, poslodavci i sindikalni čelnici su nakon kratkih pregovora kao veliku pobjedu javnosti predstavili dogovor o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći kojom se ona povećava na 18.000 denara (300 eura). Zakonske izmjene izglasane su u Saboru krajem veljače ove godine, a trebale bi stupiti na snagu u travnju s isplatom plaća za ožujak. Pregovorima su prethodili višednevni prosvjedi sindikata koji su tražili povećanje minimalne plaće, koja je do tada iznosila oko 15.000 denara (250 eura). Nakon završetka pregovora, predstavnici Vlade i sindikata su se pohvalili da će najnovijim povećanje minimalne plaće izvući 80.000 građana iznad granice siromaštva. No, uzmemo li u obzir veliki rast cijena energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda u proteklom razdoblju, uzrokovan u početku pandemijom Covid-19, globalnom energetskom krizom, a sada i ratom u Ukrajini, postaje jasno da će građani s najnižim dohotkom u Makedoniji i dalje biti zarobljeni u dubokom siromaštvu. Drugi veliki problem je to što država financira povećanje minimalnih plaća davanjem subvencija poslodavcima za doprinose radnika, što može dodatno pogoršati makroekonomsku situaciju u Makedoniji, zemlji koja još uvijek preživljava koristeći kredite i koja u posljednjih 5 godina, u prosjeku, svake godine povećava svoj javni dug za oko pola milijarde eura, te danas on iznosi preko 60% BDP-a.
Subvencije umjesto pravedne raspodjele dobiti
Zakonskim izmjenama utvrđeno je da je usklađivanje minimalne plaće determinirano porastom prosječne isplaćene plaće u Makedoniji i povećanjem indeksa troškova života za prethodnu godinu. Novost je da utvrđeni iznos minimalne plaće ne može biti niži od 57% iznosa prosječne isplaćene plaće za prethodnu godinu. Poslodavcu koji ispunjava uvjete za isplatu minimalne plaće bit će osigurana novčana pomoć iz budžeta države, a za tu svrhu za 2022. godinu, osigurano je 939.645.000 denara (15 milijuna eura).
Ako se uzme u obzir da Vlada, kroz mjere koje su i prethodno bile na snazi, godišnje poslodavcima daje subvencije u iznosu od oko 48 milijuna eura za pokrivanje doprinosa za povećanje plaća oko 130.000 građana, postaje jasno da nove zakonske izmjene dodatno opterećuju državni proračun. Takve ekonomske politike kojima država financira povećanje plaća najranjivijim skupinama, umjesto da to rade poslodavci pravednijom preraspodjelom dobiti, su dugoročno neodržive. Naime, makedonski proračun više ne može održavati likvidnost bez novih kredita, a javni dug kontinuirano raste.
Sa 300 eura na dnu Europe
Prema podacima Eurostata, 1. siječnja 2022. 21 od ukupno 27 zemalja EU odredila je nacionalnu minimalnu plaću. Europske zemlje bez utvrđene minimalne plaće su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska. Riječ je o zemljama koje su među najbogatijim europskim zemljama. Među sedam zemalja kandidata za članstvo u EU, njih pet je odredilo minimalne plaće (Crna Gora, Makedonija, Albanija, Srbija i Turska), dok Bosna i Hercegovina i Kosovo do sada to nisu učinile. Eurostat dijeli zemlje u tri skupine na temelju razine minimalne plaće.
U prvoj skupini s minimalnom plaćom većom od 1.500 eura su Luksemburg, Irska, Nizozemska, Belgija, Njemačka i Francuska. Minimalna plaća u ovoj skupini kreće se od 1.603 eura u Francuskoj do 2.257 eura u Luksemburgu. U drugoj skupini s minimalnom plaćom od 1.000 do 1.500 eura su dvije zemlje: Slovenija s minimalnom plaćom od 1.074 eura i Španjolska s 1.126 eura. Treća skupina s minimalnom plaćom ispod 1.000 eura mjesečno je najbrojnija. Uključuje: Portugal, Maltu, Grčku, Litvu, Poljsku, Estoniju, Češku, Slovačku, Hrvatsku, Mađarsku, Rumunjsku, Latviju i Bugarsku. Minimalna plaća u ovoj skupini kreće se od 332 eura u Bugarskoj do 823 eura u Portugalu. Očito je da bi Makedonija s “novom” minimalnom plaćom od 300 eura bila na posljednjem mjestu u Europskoj uniji i da može konkurirati jedino Bugarskoj.
Drastično povećanje troškova života
U Makedoniji već nekoliko godina kontinuirano rastu cijene osnovnih prehrambenih proizvoda i ostalih troškova života. Makedonski denar očito gubi na vrijednosti, a to se najbolje očituje u kupovini osnovnih prehrambenih proizvoda. Do prije nekoliko godina, 6.000 denara (100 eura) moglo je podmiriti tjedne potrebe za hranom i higijenskim proizvodima za četveročlanu obitelj. Danas su torbe za kupovinu sve lakše i lakše, a 100 eura se lako potroši samo na hranu za tri do četiri dana. Takve trendove potvrđuje i statistika. Narodna banka u posljednjem izvješću o makroekonomskim pokazateljima iz veljače ove godine ukazuje da su cijene hrane u 2021. godini ostvarile značajan rast koji je veći od projekcija napravljenih u listopadu, te da se rast cijena nastavlja i ove godine.
“U siječnju 2022. domaće potrošačke cijene rasle su za 1,5% na mjesečnoj razini (0,4% u prethodnom mjesecu), uglavnom zbog rasta cijena energenata, i to prvenstveno zbog poskupljenja električne energije za kućanstva. Dodatan doprinos ovome imale su i više cijene goriva, u skladu s rastom cijena naftnih derivata na svjetskim burzama. Također, značajan doprinos imale su i povećane cijene hrane (uz značajno povećanje cijena povrća, voća i artikala koji su svrstani u cjenovnu kategoriju „kruh i žitarice“)”, navodi se u izvješću Narodne banke.
Porast cijena inače zagrijava i inflaciju. Prema podacima Narodne banke, u siječnju je inflacija iznosila 6,7% (u prosincu 4,9%), uz ubrzani godišnji rast cijena u energetskoj i prehrambenoj komponenti, gdje su odstupanja u odnosu na projekcije iz listopada najveće, dok su nešto manje kod bazične komponente.
Uzalud zamrznute cijene, inflacija raste
Ono što je karakteristično je to da je porast inflacije primjetan u uvjetima kada je Vlada zamrznula dio cijena osnovnih životnih namirnica. Naime, Vlada je 4. prosinca 2021. godine donijela odluku o zamrzavanju cijena osnovnih prehrambenih proizvoda (kruh, šećer, brašno, suncokretovo ulje, mlijeko, svježe meso i suhomesnati proizvodi, sir i svježi sir) na razini od 1. prosinca. Popis proizvoda 14. prosinca proširen je i cijenama riže, jaja i tjestenine. Odluka o zamrzavanju cijena osnovnih životnih namirnica bila je privremena i vrijedila je do 28. veljače 2022. godine. Unatoč zamrzavanju, Narodna banka je i dalje bilježila rast cijena ukupne kategorije hrane, uglavnom zbog rasta ostalih kategorija proizvoda koji nisu obuhvaćeni odlukom o zamrzavanju cijena. Zabrinjavajuće je da su za 2022. procjene revidirane naviše, uz veći rast cijene pšenice i povećanje, umjesto pada, cijene kukuruza. Narodna banka je već izvijestila da su uzlazni trendovi pšenice najvećim dijelom posljedica zabrinutosti ulagača o mogućim prekidima u kanalima opskrbe u crnomorskoj regiji zbog situacije u Ukrajini, dok kod kukuruza odražava očekivanja niže razine proizvodnje kukuruza u Argentini i Brazilu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, troškovi života u veljači 2022. u odnosu na veljaču 2021. porasli su za 7,6%, a indeks cijena za 8,6%. U veljači ove godine u odnosu na siječanj poskupjelo je više od 50 prehrambenih proizvoda i usluga, a minimalno mjesečno smanjenje zabilježeno je tek za njih nekoliko kao što su npr. pivo, mineralna voda, gazirana pića, zračni prijevoz putnika i turistički aranžmani.
Teško obiteljima s dva minimalca
Savez sindikata Makedonije (SSM), institucija koja je jedan od socijalnih partnera koja se borila za minimalnu plaću od 300 eura, svakog mjeseca objavljuje vrijednost minimalne sindikalne košarice u kojoj se obračunavaju osnovne mjesečne potrebe obitelji za hranom, stanovanjem, higijenom, prijevozom, odjećom i obućom, kulturom i zdravstvenom skrbi. Prema podacima SSM-a, vrijednost minimalne košarice za prosinac prošle godine bila je 35.042 denara.
Ako uzmemo u obzir posljednja poskupljenja hrane, struje, benzina i ostalih osnovnih proizvoda u Makedoniji, postaje jasno da povećanje minimalne plaće na 18.000 denara neće puno značiti obiteljima koje žive od dvije minimalne plaće. Naime, poskupljenje je odavno “pojelo” tih 50 eura povećanja minimalne plaće, koje bi trebalo stupiti na snagu isplatom ožujske plaće. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, 21,6% ukupnog stanovništva u Makedoniji živjelo je u siromaštvu. Promatrano po tipovima kućanstava, stopa siromaštva kućanstava koja čine dvoje odraslih s dvoje uzdržavane djece iznosi 19,3%, stopa siromašnih zaposlenih iznosi 8,5%, dok stopa siromašnih umirovljenika iznosi 7,7%.
Očito je da u Makedoniji postoji veliki broj ljudi koji su siromašni iako rade, te da ne treba očekivati da će povećanje minimalne plaće doprinijeti smanjenju ove “crne statistike”, tako da se na koncu pobjeda koju su na početku veljače predstavnici Vlade, poslodavci i čelnici sindikata predstavili kao veliku, slobodno može prozvati pirovom pobjedom.