Europska komisija je u prosincu 2021. uz nacrt prijedloga nove direktive o platformskom radu predstavila i nacrt smjernica za kolektivne ugovore za samozaposlene osobe. Krajem ožujka održan je sastanak zastupnika EU s izvršnom potpredsjednicom Europske komisije Margrethe Vestager na tu temu. Zaključak sastanka je da bi pravo na zaštitu koju jamče kolektivni ugovori moralo biti garantirano onim samozaposlenim osobama koje imaju mali ili nikakav utjecaj na vlastite radne uvjete – bilo zbog toga što su u situaciji usporedivoj s radnicima, bilo zato što su u neuravnoteženoj pregovaračkoj poziciji.
Prema nacrtu smjernica, smatra se da su samozaposleni u usporedivoj situaciji s radnicima u tri slučaja: ako pružaju usluge putem digitalne platforme, ako rade zajedno s „normalnim“ radnicima i ako su ekonomski ovisni o jednoj ugovornoj strani, što znači da im 50% prihoda ili više dolazi od jednog „klijenta“. Budući da se sve samozaposlene osobe smatraju „poduzetnicima“, zakon EU o tržišnom natjecanju tretira ih kao tvrtke, zbog čega bi njihovo uključenje u kolektivne ugovore trenutno predstavljalo kršenje tog zakona. Komisija stoga u smjernicama razjašnjava da taj zakon ne bi spriječio samozaposlene osobe koje ne utječu na vlastite uvjete rada u sklapanju kolektivnih ugovora.
„Znamo da neke samozaposlene osobe nemaju pregovaračku moć da utječu na svoje radne uvjete. Kolektivno pregovaranje je vrlo važan alat da se to promijeni. Samozaposleni koji su u sličnoj ili usporedivoj poziciji s radnicima ne mogu se smatrati istinski nezavisnima“, rekla je Vestager. Dodala je i da trenutno „prava za koja smo se borili stotinama godina nestaju“, kao i da predložene smjernice ne uvode nikakva nova prava, već samo samozaposlenim radnicima omogućavaju zaštitu koju pružaju kolektivni u govori.
Spomenuta Direktiva o platformskom radu cilja na kategoriziranje platformskih radnika kao radnika (umjesto samozaposlenih), što bi im donijelo pravo na kolektivno pregovaranje, ali i pravo na minimalnu plaću (gdje postoji), definirano radno vrijeme i zdravstvenu zaštitu, pravo na plaćeni dopust ili bolji pristup zaštiti od nesreća na radu, naknadu za nezaposlenost i bolovanje, kao i pravo na starosnu mirovinu. Dok se pitanje radničkih prava samozaposlenih osoba u medijima uglavnom povezuje s platformskim radnicima poput taksista i dostavljača koji rade za digitalne platforme, Vestager je naglasila da se isti problem pojavljuje i među (lažno) samozaposlenima koji rade „offline“. Za razliku od Direktive o platformskim radnicima, ove smjernice ne ciljaju na ukidanje statusa samozaposlenosti, već žele osigurati zaštitu putem kolektivnih ugovora svim samozaposlenim osobama čiji je stvarni status sličniji radničkom nego poduzetničkom.
Prijedlozi smjernica su naišli na podršku zastupnika, pa se u skoroj budućnosti može očekivati i prihvaćanje smjernica. Međutim, kako je naglasila zastupnica Agnes Jongerius iz Progresivnog saveza socijalista i demokrata, postoji i opasnost da će poslodavci iskoristiti postojanje iznimki u smjernicama kako bi izbjegli kolektivno pregovaranje. “Pravo na kolektivne ugovore mora biti zajamčeno svim radnicima, bez obzira na njihov radni status”, rekla je. Kritizirala je činjenicu da mikro-poduzeća (koja su definirana kao ona koja zapošljavaju manje od 10 osoba i imaju godišnji promet manji od 2 milijuna eura) nisu obuhvaćena smjernicama, jer bi to moglo dovesti do otvaranja niza mikro-tvrtki kako bi se izbjeglo kolektivno pregovaranje, slično kao što se u brojnim državama i zapošljavanje zaobilazi posredničkim mikro-tvrtkama. Međutim, Vestager je odgovorila da mikro-poduzeća ne mogu biti obuhvaćena smjernicama jer ona „nemaju jaču pregovaračku moć od samozaposlenih radnika“. Europska komisija bi trebala predstaviti finalnu verziju i usvojiti smjernice krajem ove godine.