Konzervativni zastupnici u Europskom parlamentu iz Europske pučke stranke (EPP) zajedno s platformama, odnosno poslodavcima (koji tvrde da to nisu) krenuli su u kontranapad nakon što su čuli najnovije izvješće o prijedlogu Direktive o platformskom radu. Socijaldemokratska zastupnica Elisabetta Gualmini u Parlamentu je prošlog tjedna podnijela izvještaj o novom prijedlogu Direktive koji uvodi još veću zaštitu prava platformskih radnika u usporedbi s prvim nacrtom Direktive objavljenim u prosincu. U prijedlogu koji je iznijela Gualmini uvjeti za određivanje statusa zaposlenosti prebačeni su preambulu Direktive, što u praksi znači da se prijedlog približio tome da se sve radnike digitalnih platformi automatski smatra zaposlenicima. Radan Kanev iz EPP-a je taj prijedlog ocijenio “skandaloznim“ jer je po njemu i originalni prijedlog Komisije već bio „dovoljno zabrinjavajući po pitanju pravnih problema i mogućih štetnih utjecaja na zaposlenost i tržišno natjecanje“. U tom “već dovoljno zabrinjavajućem“ nacrtu Direktive predloženo je, podsjetimo, da će se samo oni radnici koji ispunjavaju dovoljan broj kriterija smatrati zaposlenicima, osim ako platforma može dokazati suprotno. Kanev je izjavio da novi prijedlog Direktive “praktički briše samozaposlene i freelancere s tržišta“ te dodao da se to “na brojne načine protivi zdravom razumu i samoj srži socijalnog tržišnog gospodarstva“.
Same kompanije-platforme ovih dana trude se poduzeti sve što mogu kako ne bi došlo do donošenja Direktive u trenutnom obliku. Argumenti kojima se pritom služe kreću se od onih koje je podastro Kanev (obrana tržišnog natjecanja i zdravog razuma) do navodne zabrinutosti za radne uvjete platformskih radnika koje Direktiva po njima ne uzima u obzir. Aurélien Pozzana, voditelj javne politike u Boltu, izjavio je da Direktiva “ne nudi rješenje po pitanju poboljšanja radnih uvjeta platformskih radnika, već se samo fokusira na status zaposlenosti vozača i dostavljača“. Dakle, Direktiva se zalaže “samo“ na pravo na minimalnu plaću, kolektivno pregovaranje, definirano radno vrijeme i zdravstvenu zaštitu, pravo na plaćeni dopust ili bolji pristup zaštiti od nesreća na radu, naknadu za nezaposlenost i bolovanje, kao i pravo na starosnu mirovinu. Što onda platforme nude radnicima kako bi im poboljšale radne uvjete, za razliku od Direktive? Privatno osiguranje. Pozzana tvrdi da platformski radnici zapravo ne žele biti zaposleni, i upozorava da bi usvajanje Direktive moglo negativno utjecati na tržište i klijente. Kako bi to i dokazale, platforme su 11. svibnja organizirale, zajedno sa zastupnicima Europske pučke stranke, “radionicu“ o tome kako bi prijedlog Direktive mogao utjecati na tržište, reklamirajući opciju privatnog osiguranja umjesto zapošljavanja radnika. Najveće kompanije-platforme udružile su se s privatnim osiguravajućim tvrtkama kako bi radnicima ponudile “zaštitnu mrežu“ u vidu privatnog osiguranja koje reklamiraju kao bolju opciju od svih nabrojanih “povlastica“ statusa zaposlenosti. I same platforme su prilikom promocije svog eventa priznale da bi njihova varijanta “vjerojatno dovela do reklasifikacije većine platformskih radnika“. Ukratko, platformama nije uspjelo zaustaviti donošenje Direktive unatoč milijunima koje su potrošile na lobiranje, pa sada pokušavaju zaobići Direktivu uvjeravanjem radnika da se odreknu svojih prava. “Platforme paničare“, izjavila je lijeva zastupnica Leila Chaibi, i dodala da platforme nisu naišle na razumijevanje kod Denisa Radtkea iz odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja za EPP, pa su krenule “kucati na druga vrata“.
Jedna od kompanija koje nude privatno osiguranje i s kojima su se udružile platforme je Indeez, koja na svojoj web stranici navodi da zastupa “uvjerenje da bi nezavisni radnici trebali imati jednak pristup zaštiti i povlasticama koje radnici na plaći uzimaju zdravo za gotovo“. Međutim, kako navodi Europska sindikalna konfederacija (ETUC), platforme koriste kompanije poput Indeeza kako bi spriječile da njihovi radnici dobiju upravo te povlastice, jer privatno osiguranje (osim što se plaća, što je nezanemariva činjenica za platformske radnike koji često imaju mjesečne prihode niže od minimalne plaće) nije vezano uz radnika neovisno o promjeni posla kao što je slučaj kod državnog socijalnog osiguranja i ne nudi radnicima sigurnosnu mrežu u slučaju nezaposlenosti ili otkaza, što čini nezavisne radnike ovisnijima o platformama u usporedbi sa situacijama kada su radnik i poslodavac vezani ugovorom o radu.
Platforme su uspješno izlobirale u Europskoj komisiji da se u Direktivu uključi točka prema kojoj se “nezavisni“ radnici koji imaju privatno osiguranje neće smatrati zaposlenicima platformi. No ETUC ističe činjenicu da se privatno osiguranje ne čini zadovoljavajućim ni za one koji ga pokušavaju prodati radnicima: kompanija Indeez na svojoj web stranici trenutno ima tri oglasa za posao na puno radno vrijeme uz klasično socijalno osiguranje. Tajnik Europske sindikalne konfederacije Ludovic Voet je izjavio da platforme “tretiraju vlastite radnike kao idiote“, a po pitanju privatnog osiguranja rekao je da “to nije sigurnosna mreža ako je puna rupa“ te da je to razlog zbog kojeg Indeez nudi vlastitim zaposlenicima ugovore o radu umjesto privatnog osiguranja. Ponovio je da se sindikati zalažu za poštenu socijalnu zaštitu istinski samozaposlenih radnika, kao i onih koji su prisiljeni na lažnu samozaposlenost.