Europska ekonomija se nakon lockdowna prema mnogim pokazateljima oporavila: proizvodnja je u nekim sektorima premašila razinu prije izbijanja pandemije, a i nezaposlenost se vratila na pretkriznu razinu. Međutim, pandemija je produbila nejednakosti i siromaštvo između pojedinih članica EU, ali i unutar njih, odnosno između pojedinih kategorija stanovništva.
Kao rezultat mjera za sprečavanje širenja virusa, ekonomska aktivnost u sektorima industrije, građevinarstva, usluga i trgovine u EU doživjela je ogroman pad, što je bilo najizraženije u ožujku i travnju 2020, da bi se ove godine u potpunosti oporavila ili čak premašila razinu od prije pandemije (veljača 2020.) Za industriju je indeks proizvodnje bio na 105,5 bodova u veljači 2020., da bi u travnju iste godine pao za 26,8%a, a od tada se vratio na razinu prije pandemije, blago je i premašivši (+1,9%) u travnju 2022. Proizvodnja u sektoru građevine smanjena je za 25% od veljače do travnja 2020. U ožujku 2021. gotovo je dosegnuta razina od prije pandemije, a nove brojke za travanj 2022. pokazuju povećanje od 1,8% u usporedbi sa stanjem prije pandemije. Slična je situacija i u uslužnom sektoru i trgovini – između veljače i travnja proizvodnja je pala za 16-20%, da bi se početkom 2022. oporavila i premašila razinu prije izbijanja pandemije (u slučaju uslužnog sektora, za čak 7,8%).
Razina nezaposlenosti je u tom razdoblju imala sličnu putanju, ali s manje intenzivnim promjenama zahvaljujući mjerama očuvanja radnih mjesta koje su ublažile negativne posljedice pandemije. Nezaposlenost se u EU u svibnju 2021. povećala na 7,3%, dok je u istom mjesecu prethodne predpandemijske godine iznosila 6,7%, a prema posljednjim podacima za svibanj 2022., nezaposlenost u EU iznosi 6,1%. Međutim, kao što smo više puta pisali, neke kategorije radnika/ica nerazmjerno su teže pogođene nezaposlenošću zbog pandemije, prvenstveno radnici koji rade putem privremenih ugovora o radu ili u drugim nestandardnim oblicima rada koji nisu zaštićeni mjerama za očuvanje radnih mjesta. Iz tog razloga su od posljedica lockdowna najviše nastradali mladi i imigrantski radnici koji su većinom zaposleni putem takvih ugovora. U travnju 2021. 2.939 milijuna mladih u EU u dobi do 25 godina bilo je nezaposleno, a stopa nezaposlenosti za tu skupinu iznosila je 17,1%, dok se u svibnju ove godine spustila na 13,3%. Hrvatska je u svibnju 2021. bila šesta država EU s najvećom stopom nezaposlenosti mladih, sa stopom od 22,3%. Do ožujka ove godine nezaposlenost mladih u Hrvatskoj se spustila na (i dalje visokih) 16%.
Budući da su mjere očuvanja radnih mjesta u velikoj mjeri uspjele spriječiti masovnu nezaposlenost, uvid u ekonomske učinke pandemije dali su podaci o povećanju broja ekonomski neaktivnog stanovništva. Broj neaktivnih u dobi od 25 do 54 godine (kategorija u kojoj se uglavnom nalaze osobe koje su izašle iz obrazovnog sustava i nisu u mirovini) u EU porastao je nakon izbijanja pandemije i u 2020. dosegao čak 15,5%. Rodne razlike su vrlo izražene, pa je tako prema posljednjim podacima čak 19,4% žena i 9,1% muškaraca u toj dobnoj skupini krajem 2021. bilo ekonomski neaktivno, pri čemu je kod žena briga o djeci i starijima daleko češće razlog neaktivnosti nego kod muškaraca. Iako se postotak ekonomski neaktivnih, kao i postotak nezaposlenih, otprilike vratio na razinu od prije pandemije, neka istraživanja pokazuju da čak i privremena neaktivnost smanjuje prihode i mogućnost kasnijeg zapošljavanja godinama kasnije, pa procjenu utjecaja pandemijske neaktivnosti treba pričekati.
Pandemijske godine također su povećale siromaštvo i socijalnu isključenost, pa je tako 21,8% odraslih i 24,4% djece u 2020. živjelo ispod linije siromaštva, a porastao je i broj ljudi koji ne mogu nikamo otputovati na godišnji odmor, ne mogu si priuštiti grijanje u zimskim mjesecima ili kvalitetnu ishranu. Noviji podaci za usporedbu zasad nisu dostupni, ali Eurostat je pokrenuo kvartalno prikupljanje podataka o utjecaju pandemije na životni standard u kojem je zasad sudjelovalo sedam država članica (Bugarska, Finska, Austrija, Slovenija, Irska, Francuska, Belgija).
Rezultati, koji prikazuju podatke za zadnji kvartal 2021., upućuju na vrlo nejednak obrazac oporavka od krize: dok je npr. u Austriji 33,% stanovništva u posljednjih 12 mjeseci izgubilo dio prihoda, u Bugarskoj je taj postotak puno niži (9,8%), ali Bugarska također ima i najviši postotak ljudi koji teško spajaju kraj s krajem (37%, vidi sliku iznad). U većini zemalja koje su sudjelovale u istraživanju postotak stanovništva s povećanjem prihoda bio je veći od postotka stanovništva s padom prihoda, ali u Austriji i Sloveniji situacija je suprotna: u Austriji je 35,5% a u Sloveniji 16,8% ispitanika prijavilo smanjenje prihoda, dok je 16,6% odnosno 15,4% prijavilo povećanje.