Globalna nevladina organizacija Humans Rights Watch (HRW) jučer je na svojim mrežnim stranicama objavila članak o zagađenju zraka u Bosni i Hercegovini i posljedicama koje ta zagađenja imaju po zdravlje stanovništva. HRW ističe da se BiH nalazi na neslavnom petom mjestu liste zemalja s najvećom smrtnosti od zagađenja zraka. Riječ je pak o podacima koji je iznijela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom godišnjem izvještaju o globalnoj zdravstvenoj statistici. Istovremeno, Svjetska banka u svom regionalnom izvještaju o upravljanju zagađenjem zraka iz 2019., procijenila je da u Bosni i Hercegovini godišnje preuranjeno umre oko 3 300 ljudi, a kod 9% smrti u BiH, uzroke valja tražiti upravo u zagađenom zraku.
Osnovni razlozi za ovakve porazne rezultate su loša i zastarjela energetska infrastuktura, oslanjanje na fosilne izvore energije (prvenstveno ugljen) te siromaštvo. U Bosni i Hercegovini opskrba plinom je ograničena na veće urbane centre. U tim slučajevima je plinska mreža zastarjela, a cijene plina previsoke što često dovodi u pitanje i samu opskrbu plinom prije početka sezone grijanja. Građani dijelova Bosne i Hercegovine izloženih hladnim zimama (što je veći dio zemlje, osim dijela Hercegovine) primorani su stoga grijati se na drva i ugljen što stvara velika zagađenja i mikroklimatske katastrofe o kojima često čitamo u našim medijima. U gradovima u kojima postoji plinska mreža, siromašnija populacija se i prije inflacije i drastičnog poskupljenja plina grijala “prljavijim” gorivima.
U medijskim izvještajima većinom smo bili fuksirani na glavni grad Sarajevo u kojem postoji kakva takva svijest o štetnostima zagađenja i alarmiranje građana ukoliko je postotak opasnih čestica u zraku previsok i štetan za zdravlja. Međutim, takav sustav upozorenja izostaje u ostatku Bosne i Hercegovine koji je podjednako pogođen zagađenjima. U situaciji u kojoj cijena energenata raste u nebo, očekivati je da će se ove zime još više građana BiH oslanjati na jeftinija goriva poput uglja i drva što će dodatno pogoršati kakvoću zraka u Bosni i Hercegovini. Naravno, ova pitanja i socijalno-ekološko-zdravstvena katastrofa koja prijeti Bosni i Hercegovini nije uopće našla svoje mjesto u kampanji za izbore koji će se održati u listopadu. Izbori kao da se tiču isključivo političkih stranaka i njihove interesne mreže koja će poslušno izaći na birališta i homogenizirati se oko tzv. etničkih pitanja. Ostatak građana BiH pokušava naći načina da se ne smrzne ili ne uduši od smoga ove zime. Izbori im nisu na agendi. Osim onog konačnog izbora: o odlasku iz države.
Jedan drugi globalni izvještaj koji je također nedavno izašao, pokazuje da je BiH prva na globalnoj listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika, prema podacima UN-ovog izvještaja za 2022. godinu „Perspektive svjetskog stanovništva”. Naima, BiH godišnje izgubi čak 1.5% svoga stanovništva. Ako se takav trend nastavi, BiH će za nekih tridesetak godina imat upola manje stanovnika nego danas. Drugim riječima, građani BiH biraju odlazak iz države kao oblik protesta i bijega od socijalne, ekološke i zdravstvene krize koja zahvaća zemlju. Oni su davno izgubili vjeru i nadu da izbori, ali i izlazak na ulice, mogu više ništa promijeniti.