Najslabije plaćeni radnici u Europi ove su godine doživjeli najveći pad vrijednosti svojih plaća u ovom stoljeću, pokazuje analiza Europske sindikalne konfederacije. Iako su minimalne plaće porasle za 7,6% tijekom prošle godine u državama članicama EU koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću (ukupno njih 21), stopa inflacije u tim državama u prosjeku je porasla za 12,4%. Stvarna vrijednost minimalne plaće zato je u prosjeku pala za 4,8%, što milijune radnika dovodi u situaciju u kojoj ove godine neće moći platiti osnovne životne troškove poput hrane, stanarine i grijanja. Ove se godine drugi put od 2000. dogodilo da je realan rast minimalne plaće završio ispod nule, ali trenutni pad vrijednosti je oštriji od onoga u jeku mjera štednje 2012., kad je minimalna plaća porasla, ali joj je realna vrijednost pala za -0,7%. Najveći pad vrijednosti minimalne plaće zabilježen je u Latviji (smanjenje od 19 posto), Češkoj i Estoniji (-10%) i Slovačkoj (-8%).
Gotovo svaki deseti radnik u EU27 živio je u riziku od siromaštva i prije izbijanja trenutne krize, a 70% radnika na minimalnoj plaći teško je spajalo kraj s krajem. Trenutna kriza životnih troškova znatno je pogoršala životne uvjete radnika na minimalnoj plaći. Prosječni godišnji račun za energente ove je godine premašio iznos jedne mjesečne plaće u većini zemalja članica EU za slabo plaćene radnike, pokazala je ranija analiza Europske sindikalne konfederacije.
ETUC je objavio analizu dan prije sutrašnjeg finalnog glasanja o direktivi o minimalnim plaćama. Ako direktiva bude usvojena, države članice morat će određivati iznos minimalne plaće uzimajući u obzir kupovnu moć i troškove života, uključivati sindikate u određivanje iznosa zakonom propisane minimalne plaće, a države u kojima je pokrivenost kolektivnim ugovorima niža od 80% morat će napraviti akcijski plan za kolektivno pregovaranje. Također, privatne kompanije koje žele ostvarivati korist od javne nabave i drugih oblika financiranja morat će poštivati pravo radnika na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Esther Lynch, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a izjavila je povodom glasanja o direktivi da Europski parlament mora pokazati da je na strani radnika i osigurati da radnici na minimalnoj plaći ne žive u siromaštvu. Istaknula je da je Direktiva o minimalnim plaćama ključna mjera koja može pomoći najsiromašnijim radnicima, ali i dodala da su dodatne hitne mjere potrebne. Europska sindikalna konfederacija napravila je plan od šest točaka u kojima se te mjere predlažu, a uključuju dizanje plaća, ciljane isplate najsiromašnijim obiteljima koje ne mogu priuštiti hranu i stanarinu, zabranu isključivanja priključaka onima koji ne mogu platiti režije, zaštitu radnih mjesta u industriji, uslugama i javnom sektoru, ograničenje cijena ključnih energenata i namirnica, kao i mjere koje bi trebale kompanijama zabraniti profitiranje na krizi. Lynch je izjavila da europske institucije nisu odgovorile na krizu adekvatnim mjerama, i istaknula da je povećanje kamatnih stopa Europske centralne banke kontraproduktivan potez jer će to dodatno pogoršati krizu troškova života za radnike.