Prosječnom hrvatskom desnom ideologu članak se ovih dana piše sam. Čak i ako prije nije čuo za Annie Ernaux, jučer obznanjenu dobitnicu Nobela. Dovoljno je malo guglanja da se ocrtaju poveznice i otkrije epohalna zavjera koja se nekad naziva “rodna ideologija”, nekad “kulturni marksizam”, a možda zamišljeni ideolog i sam smisli novu varijantu naziva za tu zlokobnu koaliciju “globalnih elita” i “lijevih aktivista”. Uloga globalnih elita u ovoj priči je jasna: one dodjeljuju Nobelovu nagradu za književnost. A kako su s njima u dosluhu lokalni lijevi aktivisti? Pa tako što su objavili prijevod “Događaja”, romana Ernaux koji se bavi pitanjem pobačaja. Dovoljno? Da dovoljno, inače im i manje treba.
Inače, “Događaj” je jedno od dva djela ove francuske književnice koja su u tandemu objavili Booksa i MaMa, a Ernaux su u Hrvatskoj objavili i Vuković&Runjić, Disput i OceanMore. Dakle, može se reći da smo ovogodišnju dobitnicu Nobela dočekali spremni. Ljubitelji lijepe književnosti kao takve mogu biti ponosni na kulturu svoje nacije, desničari mogu raskrinkavati prikrivene veze, a ljevičari mogu trijumfalno na društvenim mrežama i bitnim gradskim lokacijama poručivati svima da je laureatkinja zapravo “njihova”. Pridružit ćemo se im se i mi jer nemamo kome drugome i podsjetiti na epizode u kojima je nova nobelovka boravila na stranicama Biltena. I kao političko-književni resurs na koji smo upozoravali, a i kao suputnica u razumijevanju suvremenog svijeta i ljevice u njemu.
Prije nešto više od dvije godine, taman na početku prvog pandemijskog ljeta, Dora Levačić preporučila je čitateljstvu Biltena prikladno ljetno štivo: roman “Mjesto” Annie Ernaux. Neposredno pred pandemiju u domaćem i svjetskom kontekstu priličnu su popularnost stekli Didier Eribon i Édouard Louis koji su u formatima sociološke autobiografije progovorili o temi klasnog autanja. Naknadno su se i pojedini domaći autori i autorice snažno zakačili za taj val, a Levačić je u svom tekstu tom trendu dala širi kontekst isticanjem ključne uloge Ernaux u oblikovanju tog subžanra romanom iz 1983. godine. Ovog je ljeta pak Vesna Vuković pisala o spomenutom romanu “Događaj” i njegovoj ekranizaciji, smještajući ih u kontekst prilično zaoštrenih lokalnih i globalnih borbi za pravo na pobačaj. A početkom godine sam si i ja u pomoć zazvao uvide Ernaux iz romana “Godine” o sentimentu lijeve letargije nakon Mitterandova zaokreta kao analitičku utjehu u nošenju s politikom platforme Možemo! u gradu Zagrebu.
U svakom slučaju, Ernaux može pomoći na više načina, a vi izaberite onaj koji vam je trenutno najpotrebniji.