Nakon što je u utorak objavljena vijest o ubojstvu mlade žene u Bihaću, organizacije koje se bore za ženska prava najavile su prosvjednu šetnju za danas, 14. listopada u 15 sati u 19 gradova diljem BiH. Prosvjed nema službenog organizatora, već je nastao samoorganiziranjem žena u lokalnim zajednicama širom države, naglašeno je na Facebook stranicama inicijativa Nisam tražila i Sve su to vještice, samo nekima od kanala kojim se šire informacije o prosvjedima. Zahtjevi prosvjednica su uvođenje pravne definicije femicida, uvođenja femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom te osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije.
Tridesetdvogodišnju Edinu Odobašić zadavio je njezin suprug Enes Odobašić za kojim je policija tragala od utorka, a prema današnjim informacijama pronađen je mrtav. Prema neslužbenim statistikama, od 2017. u BiH ubijeno je više od šezdeset žena, a od početka 2022. osam žena ubili su njihovi sadašnji ili bivši partneri. Ženska mreža BiH povodom vijesti o ubojstvu organizirala je online live event na kojem se okupio veliki broj aktivistkinja mreže koje su iznijele informacije o nasilju nad ženama u BiH i regiji. Naglašeno je kako je većina žena koje su ubili njihovi partneri prethodno prijavila partnere zbog nasilja, ali izostala je adekvatna reakcija institucija. Opisan je i slučaj ubojstva žene u Prnjavoru prošle godine čiji je scenarij nažalost tipičan: u tom je slučaju počinioc prethodno prekršio sve četiri zaštitne mjere koje mu je sud prethodno izrekao zbog nasilja, međutim zbog toga nijednom nije priveden ni kažnjen, iako su za kršenje zaštitnih mjera predviđene novčane i zatvorske kazne. Također, sud je odbio poslati počinitelja na psihijatrijsko liječenje u ustanovu, a za samo nekoliko mjeseci počinitelj je ubio suprugu pa sebe. Ovaj primjer pokazuje na koje načine institucije propuštaju reagirati u slučajevima u kojima postoji rizik od ponavljanja nasilja. Iz istraživanja je poznato da su u više od pola slučajeva žene bile izložene najvećem riziku u situacijama kad su napustile partnera ili mu rekle da ga namjeravaju napustiti, a institucije ne prate taj period niti provode procjenu rizika od ponavljanja nasilja jednom kad se nasilje prijavi. Prema istraživanju o dobrobiti i sigurnosti žena u Bosni i Hercegovini koje je 2018. godine proveo OECD, čak je 48 posto žena u BiH od svoje petnaeste godine iskusilo neki oblik nasilja, uključujući i nasilje od strane intimnog partnera, nepartnera, uhođenje ili seksualno uznemiravanje.
Aleksandra Petrić iz Fondacije Udružene žene Banja Luka i članica Ženske mreže BiH sumirala je izložene probleme: “Ubistva žena u BiH su dugoročni problem odsustva adekvatnog odgovora društva i vladinih institucija na problem nasilja prema ženama. Odsustvo lako dostupne i senzibilisane podrške ženama koje su svakodnevno izložene nasilju od strane svojih partnera i adekvatnog odgovora organa koji primjenjuju zakon, centara za socijalni rad, policije, tužilaštva i u konačnici sudova, dovodi do toga da se nasilje prema ženama toleriše, počinioci nasilja blago kažnjavaju ili uopšte ne kažnjavaju, a žene koje su izložene nasilju ne dobijaju blagovremeno potrebnu pomoć.”
Na konferenciji je navedeno i kako su gotovo svi mediji stereotipno izvijestili o ubojstvu žene kao “porodičnoj tragediji”, u tipičnom novinarskom žanru odmahivanja rukom na ubojstva žena kojima se tepa i kao “zločinu iz strasti”, “nesretnom slučaju”, djelu inače sasvim miroljubivih susjeda, a ne sustavnom problemu koji je za početak potrebno ispravno imenovati. Riječima žena iz BiH kojima pozivaju na prosvjed: Nije se desila porodična tragedija, već ubistvo. Nije nesretan slučaj, već ubistvo. Nije zločin iz strasti, već femicid.