Inicijativa Za radnički ZOR jutros je dijelila letke zastupnicima Hrvatskog sabora pozivajući ih da ne podrže prijedlog izmjena Zakona o radu na sutrašnjem prvom čitanju novog ZOR-a i pozvala javnost na prosvjed u petak, 21.10. u 17h na Markovom trgu. Inicijativa traži da se donesu bitne izmjene do drugog čitanja ili da se zakon povuče iz procedure, jer ćemo u suprotnom imati antiradnički Zakon o radu koji povlađuje poslodavcima više od svih prethodnih verzija. Na primjer, nacrt novog ZOR-a omogućuje poslodavcima da u slučaju „izvanrednih okolnosti” bez obzira na razinu ostvarenog profita radnicima isplate 70% prosječne plaće ili manje, ovisno o ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru. Inicijativa upozorava da se time poslodavcima omogućava da zakinu radnike u vrijeme krize kada je radnicima najteže, i to bez obzira na razinu ostvarenih prihoda. Neki dan su i europski sindikati upozorili da se profit korporacija povećao u odnosu na prošlu godinu rastu iako su se plaće smanjile u trinaest država Europske unije, a među tim državama je i Hrvatska. Zbog toga sindikati pozivaju EU i nacionalne vlade da podignu plaće kako bi pomogli radnicima u uvjetima povećanih životnih troškova, dok novi ZOR radi obrnuto.
Hrvatska je već niz godina prva u EU prema udjelu prekarno zaposlenih, odnosno zaposlenih putem ugovora na određeno u trajanju do tri mjeseca i to upravo zahvaljujući izmjenama Zakona o radu 2013. Novi ZOR predlaže da maksimalno trajanje rada na određeno bude tri godine, što Inicijativa za radnički ZOR smatra nedovoljnom zaštitom, pogotovo s obzirom na to da zakon dopušta izuzetke u slučaju nejasnih „drugih objektivnih razloga”. K tome, nacrt ZOR-a povećava radni tjedan sa 40 na 56 radnih sati, „i to u zemlji u kojoj ni postojeći prekovremeni sati često nisu plaćeni, plaća nije dostatna za osnovne životne potrebe, a radnici rade više od EU prosjeka”.
Veliki problem je i navodno usklađivanje s europskim direktivama o platformskom radu, iako se zapravo radi suprotno: prijedlog zakona omogućava digitalnim platformama odricanje odgovornosti koja se prebacuje na posrednike, takozvane agregatore, čak i u slučaju uzastopnog neisplaćivanja plaća radnicima. ZOR tako legalizira izuzimanje digitalnih platformi od svake odgovornosti i štiti ih se od tužbi, opcije koja se u brojnim slučajevima pokazala kao jedino uspješno sredstvo ispravljanja nepravde koju su doživjeli radnici Ubera, Glova i drugih platformi.
Inicijativa za radnički ZOR naglašava kako ove i druge izmjene zapravo osiguravaju poslodavcima da ugovore manja prava kolektivnim ugovorom od prava propisanih Zakonom o radu, što uvelike degradira sam ZOR čija je poanta oduvijek bila garantirati radnicima zaštitu koja se kolektivnim ugovorom ili drugim aktima u pravilu samo povećavala. Pored toga, Inicijativu posebno zabrinjava odredba prema kojoj reprezentativni sindikati dobivaju mogućnost ugovaranja dodatnih prava samo za svoje članove. Riječima Marija Ivekovića iz Novog sindikata, time se uvodi diskriminacija među sindikatima koja će dodatno naglasiti već postojeće probleme lošeg Zakona o reprezentativnosti zbog kojeg neki sindikati nemaju pravo kolektivnog pregovaranja. Ukoliko ova verzija ZOR-a bude izglasana, to će dovesti do gašenja brojnih manjih ali kvalitetnih sindikata, a zakonski propisano potkupljivanje većih sindikata neminovno će voditi do smanjenja radničkih prava.