Samit lidera EU i zemalja Zapadnog Balkana održan je prošli tjedan u Tirani, a opozicijske stranke organizirale su prosvjed na isti dan kako bi poručile Europskoj uniji da su joj one veći saveznik od trenutne vlade. Dok se vlada i opozicija međusobno optužuju za antieuropejstvo, iseljavanje i nezadovoljstvo zbog očajnih životnih uvjeta rastu.
Samit lidera EU-a i zemalja Zapadnog Balkana održan je 6. decembra u Tirani, a na isti dan oporbene stranke su, predvođene Demokratskom strankom, sazvale prosvjed u centru grada. I dok su vodeći europski čelnici u luksuznom hotelu razgovarali o integraciji regije, ratu u Ukrajini i o sprečavanju izbjeglica da ne dospiju do prosperitetnih država EU, prosvjed oporbe bio je potpuno nezainteresiran za te teme. Prosvjed je isplaniran kao masovna podrška Europskoj uniji i njezinim politikama, poručujući da trenutna albanska vlada nije pravi partner kojeg EU traži za provedbu svojih politika.
Nadmetanje za mjesto saveznika EU
Prosvjed je najavljen nekoliko tjedana ranije, i vodila se žestoka rasprava o tome je li ga se uopće smjelo sazvati i je li ga policija trebala dozvoliti. Premijer Edi Rama i pro-vladini komentatori interpretirati su prosvjed kao potpuno neprimjeren, u najboljem slučaju, ili kao politički manevar za destabilizaciju države u ime ruskih interesa. Kroz raspravu kontinuirano su se pozivali na izvještaj koji je aludirao na to da je Rusija financirala izbornu kampanju Demokratske stranke prije nekoliko godina.
K tome, vlada je iskoristila EU samit kako bi se prikazala kao jedina proeuropska snaga u albanskom političkom krajoliku. Nastavila je graditi svoj imidž kao modernizacijske, prozapadne i protržišne političke snage u političkom okruženju napučenom reakcionarnim, arhaičnim i proruskim političkim subjektima. Potencijalno buran prosvjed Demokratske stranke vlada je ocijenila kao još jedan primjer njezina “antieuropejstva”.
Stranke opozicije su svejedno nastavile sa svojim planovima. Oglušile su se na zabranu policije da organiziraju prosvjed tijekom samita iz sigurnosnih razloga. Policija nije intervenirala, pa su prosvjed mogli organizirati nekoliko stotina metara dalje od održavanja samita. Prosvjed je zamišljen kao ideološko pokazivanje europskim čelnicima i međunarodnom tisku koji su sudjelovali na samitu da su Demokratska stranka i njezini saveznici najvjerniji zagovornici Europske unije. Iz njihove je perspektive Demokratska stranka bila stranka koja je srušila komunizam početkom 1990-ih, stranka koja dijeli sve navodno europske vrijednosti – od ideje slobodnog tržišta do borbe protiv korupcije, vladavine prava itd.
Stav Demokratske stranke snažno je uvjetovan time što su zapadne vlade osudile i izolirale njihovog vođu Salija Berishu. Prošle godine Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a proglasilo je Berishu personom non grata zbog korupcije i poticanja nestabilnosti u regiji. Britanska vlada je ove godine učinila isto. Gotovo sve zapadne vlade su izolirale Berishu i Demokratsku stranku posljednjih mjeseci. Ironično, Sali Berisha bio je jedan od najpredanijih prozapadnih i proeuropskih političkih vođa Albanije u zadnja tri desetljeća, što i jača njegovu želju da pokaže birokratima EU i državama članicama da je ostao isti i da tvrdi da je postojala urota protiv njega.
Sumnjivi incident
Prosvjed još nije bio ni počeo kada se dogodio ozbiljan incident tijekom šetnje Salija Berishe prema glavnom bulevaru u Tirani, mjestu održavanja prosvjeda. Mladi muškarac probio se kroz redove Berishinih tjelohranitelja i udario ga šakom. Berisha je pao u ruke svojih pristaša, dok su ostali podržavatelji i tjelohranitelji počeli tući napadača. Nakon toga su ga izolirali u središnjici Demokratske stranke, gdje je kasnije stigla policija koja ga je uhitila.
Bilo je to prvi put u novijoj povijesti Albanije da je politički vođa ozbiljno fizički napadnut. Sali Berisha si je izgradio imidž snažnog i patrijarhalnog vođe, kojeg nije moguće fizički napasti a da ga se ne ponizi i ne izazove nasilan odgovor njegovih pristaša. Sat-dva većina ljudi strahovala je da će situacija politički eskalirati ako bijesni prosvjednici i Berishine pristaše odgovore pokušajem ometanja samita EU. Međutim, vođe Demokratske stranke smirili su situaciju i nastavili miran prosvjed, ponovno potvrdivši svoju predanost integraciji EU.
U prvim satima mnogo se nagađalo o tome je li incident bio djelo vuka samotnjaka, ili je bio organiziran i politički instrumentaliziran. Prvi sumnjivac bila je vlada Edija Rame, ali vlada je reagirala osudom nasilnog napada na Berishu, a njezini komentatori tvrdili su da odvraćanjem pažnje s EU samita vlada može samo izgubiti. Kasnije je napadač identificiran kao osoba s mentalnim problemima jer su društvenim mrežama počele kružiti njegove snimke iz kojih je jasno da se radi o rastrojenom mladom muškarcu. Ipak, Demokratska stranka tvrdi da je stvarni krivac za napad Edi Rama, što zasad nije izazvalo neku jasnu reakciju. Neki potiču Demokratsku stranku na nasilnu reakciju jer je njihov patrijarh javno udaren i ponižen, dok drugi pozivaju na umjerenost i strategiju miroljubive osude nasilne i korumpirane vlade.
Nada na lokalnim izborima?
Generalni društveni kontekst nedavnih događaja i dalje je strašan i potencijalno eksplozivan. Ekonomska kriza posljednjih mjeseci podigla je cijene prehrambenih namirnica i ostalih osnovnih dobara za 20 do 50 posto. Službena nezaposlenost iznosi 11%, dok nezaposlenost mladih doseže 27%. Mladi ljudi su radikalno nezadovoljni i deseci tisuća njih napuštaju državu kako bi radili u zapadnoj Europi. Budući da Albanija nije članica Europske unije, Albanci ne mogu legalno raditi u zemljama EU, što znači da velika većina tih mladih ljudi odlazi raditi u Njemačku i druge zemlje na crno, u teškim uvjetima izrabljivanja i nesigurnosti. Drugi, odvažniji, pokušavaju brodom prijeći La Manche. Prema podacima britanske vlade, samo u 2022. oko 12.000 Albanaca ilegalno je ušlo u zemlju. Postoje informacije prema kojima su neki od njih prisiljeni raditi po nekoliko mjeseci u ilegalnim staklenicima za uzgoj marihuane kako bi pokrili troškove putovanja u UK, koji se kreću od 4.000 funti (kada putuju brodom) do 20.000 funti (kada putuju skriveni u kamionima) .
Atmosfera nezadovoljstva i nemira s vremena na vrijeme eksplodira u obliku prosvjeda neovisnih o političkim strankama. U decembru 2020. došlo je do nasilnih prosvjeda mladih nakon što je policajac ustrijelio i ubio nenaoružanog i nevinog mladića koji je prekršio policijski sat uveden tijekom pandemije. U proljeće i ljeto ove godine dogodio se niz masovnih prosvjeda protiv vlade i ekonomske krize. S druge strane, u maju 2023. održat će se lokalni izbori koje političke stranke gledaju kao jako važno političko bojno polje. Postoji mogućnost da nove političke stranke niknu iz društvenih pokreta i pokušaju razbiti političku hegemoniju velikih stranaka, koristeći lokalne izbore kao platformu na kojoj mogu steći javnu vidljivost i osnažiti se.