Nedavno objavljeno istraživanje Eurobarometra “Fairness, inequality, and intergenerational mobility” pokazuje da stanovnici Europske unije vide europsko društvo kao manje pravedno i jednako nego prije pet godina, kao i da podržavaju snažne intervencije i veću socijalnu potrošnju.
Manje od polovice stanovnika EU vjeruje da je društvo u kojem žive pošteno i jednako: 47% ispitanika smatra da imaju jednake mogućnosti napredovanja u životu u usporedbi s ostalima, a još manje (38%) ih vjeruje da je većina stvari koje im se događaju u životu poštena. Percepcija društvene pravednosti pala je za 14% u usporedbi s 2017., a percepcija socijalne pravednosti mladih u dobi od 15 do 24 godine značajno je smanjena (pad od 16 postotnih bodova u usporedbi s 2017).
Velika većina stanovnika Europske unije (preko 81%) smatra da su razlike u prihodima u njihovoj zemlji prevelike. Usprkos krizi izazvanoj pandemijom, zabrinutost zbog nejednakosti dohotka blago se smanjila (minus 4 postotna boda) u usporedbi s 2017., što se u najvećoj mjeri odnosi na mišljenje starijih osoba i onih koji žive u ruralnim područjima.
Kad se radi o percepciji uzroka (ne)jednakosti, oko dvije trećine ispitanika vjeruje da je porijeklo iz bogate obitelji ključno (12%) ili važno (53%) za napredovanje u životu, iako se puno veća važnost pridaje faktorima poput stupnja obrazovanja i truda. Podaci također ukazuju na progresivno povećanje obrazovnih postignuća kroz tri generacije: otprilike šest od deset ispitanika steklo je stupanj obrazovanja koji je viši od obrazovanja njihove majke (64%) ili oca (61%). Slično tome, oko četiri od deset majki (41%) i očeva (43%) ispitanika stekli su razinu obrazovanja višu od one svojih roditelja. Nažalost, ovo istraživanje nije se bavilo utvrđivanjem objektivnog stanja, već je fokusirano na stavove i percepciju pravednosti i jednakosti, pa ovaj podatak o sve većim obrazovnim postignućima može djelovati utješno, iako nije tajna da današnje generacije ne žive bolje od roditelja kada se u obzir uzmu drugi faktori poput prihoda, uvjeta rada, sigurnosti radnih mjesta i priuštivosti stanovanja.
Iako istraživanje nije obuhvatilo te teme, čini se da su one itekako prisutne u percepciji ispitanika: s obzirom na takvu percepciju društvene nejednakosti i nepravednosti, ne iznenađuje podatak da velika većina građana podupire snažne intervencije na nacionalnoj i europskoj razini: prema istraživanju, 78% stanovnika Europske unije smatra da bi vlade njihovih država trebale poduzeti mjere za smanjenje razlika u prihodima, uz potporu institucija EU. Također, 78% stanovnika Europske unije vjeruje da bi se ukupna javna potrošnja na socijalnu politiku trebala povećati. Prema redoslijedu važnosti, misle da bi njihove vlade trebale trošiti više na zdravstvo, dugotrajnu njegu, obrazovanje, mirovine, stanovanje, socijalnu pomoć, obiteljsku politiku i potporu za nezaposlene. Kada se radi o pitanju kako bi se ova povećana potrošnja na socijalne politike trebala financirati, otprilike polovica stanovnika EU podržava više poreze: 21% smatra da bi dodatni trošak za financiranje tih politika trebali snositi samo bogati, 20% smatra da bi doprinosi trebali biti proporcionalni prihodima, a 10% misli da bi svi trebali ravnomjerno snositi troškove financiranja veće socijalne potrošnje neovisno o razini prihoda. 15% ih smatra da se sredstva trebaju prenamijeniti iz drugih rashoda, dok 12% vjeruje da se sredstva trebaju naći putem zaduživanja.
Istraživanje Eurobarometra temelji se na 26.395 intervjua provedenih u svibnju i lipnju 2022. u 27 država članica EU, a na dostupni su i izvještaji s podacima za pojedine države.