Nakon višegodišnjeg odgađanja donošenja nacrta Direktive o transparentnosti plaća, prošlog četvrtka (30. ožujka) velika većina u Europskom parlamentu glasovala je za usvajanje direktive. Cilj direktive je smanjiti rodne razlike u plaćama koje trenutno u Europskoj uniji u prosjeku iznose 12,7%, a kreće se od -0,2% u Luksemburgu do 20,5% u Estoniji. Tvrtke s više od 100 zaposlenika bit će obavezne prijaviti razlike u plaćama i poduzeti akcije kako bi se one poništile. “Ovim glasovanjem ukidamo tajnost plaće, jačamo radnička prava i individualno pravo radnika na informaciju”, rekla je zastupnica Zelenih u parlamentu Kira Marie Peter-Hansen u raspravi prije glasanja. Direktiva je imala široku potporu zastupnika iz skupina EPP, Renew, S&D i Ljevice, dok se nekoliko zastupnika u Europskom parlamentu iz krajnje desnih stranaka žalilo da će direktiva stvoriti dodatna administrativna opterećenja za tvrtke i da zadire u nacionalne nadležnosti. Primjerice, BusinessEurope, lobi kompanija koje posluju u EU, žalio se tokom pregovora na količinu dodatnog posla koji će Direktiva stvoriti poslodavcima i zahtijevao da se nova pravila odnose samo na tvrtke s 250 i više zaposlenika.
S druge strane, sindikati su smatrali da je direktiva nedovoljno konkretna i da će omogućiti poslodavcima da zaobiđu propisane dužnosti. Na primjer, u jednoj verziji nacrta pravo sudjelovanja u pregovorima u cilju postizanja jednakosti plaća dobili su “predstavnici radnika“, čime se obično zaobilaze sindikati jer poslodavci mogu namjestiti bilo koga na tu poziciju. Zbog toga je ETUC (Europska sindikalna konfederacija) inzistirala na tome da se u Direktivu unesu izričito sindikati, što je na kraju postignuto. Također, poslodavci su u jednoj od verzija nacrta Direktive dobili moć da određuju koje poslove treba usporediti s kojima prilikom određivanja jednake plaće za rad iste vrijednosti, no u posljednjoj verziji ta je stavka promijenjena na način da će se o tome odlučivati u zajedničkim pregovorima sindikata i poslodavaca. Na sjednici je 427 članova parlamenta glasalo za direktivu, 79 je bilo protiv, a njih 76 bilo je suzdržano.
Prema novoj direktivi, poslodavci će morati poduzeti korektivne mjere ako razlika u plaćama neopravdano prelazi 5%, dok će radnici imati pravo uvida u podatke o plaćama razvrstane prema spolu, te poznavati kriterije za definiranje povećanja plaća. Direktiva će također osigurati tražiteljima posla pristup informacijama o rasponu plaća za radna mjesta za koja se prijavljuju, dok ih poslodavci neće moći pitati o njihovoj prethodnoj plaći. Države članice morat će odrediti kazne ako se načelo jednakih plaća ne poštuje, dok će radnici imati pravo na naknadu ako se utvrdi da tvrtke ne poštuju obveze jednakih plaća. “Ovaj je zakon progresivan, moderan, feministički, liberalan, intersekcionalan”, rekla je na plenarnoj sjednici Samira Rafaela (Renew), dodajući da su pravila o transparentnosti plaća koja su ranije primjenjivale neke države članice pozitivno utjecala na jednakost plaća.
Politiku transparentnosti plaća sve više uvode i pojedine kompanije u europskim državama i SAD-u, a istraživači prate njihove efekte. Istraživanje provedeno u Danskoj pokazalo je da transparentnost doista utječe na smanjenje rodnog jaza u plaćama, ali do toga ne dolazi zato što ženama zbog toga porastu plaće, već se smanjuje stopa rasta plaća muškaraca. Drugo istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da politika transparentnosti ima neke druge pozitivne posljedice: u tim tvrtkama žene se češće zapošljavaju i češće dobivaju promaknuća. Međutim, doseg ove direktive može imati vrlo ograničene učinke na rodne razlike u plaćama, zato što je njihov uzrok puno dublji od onoga na koji direktiva cilja, o čemu smo već puno puta pisali.
Direktivu, koju je Komisija predložila u ožujku 2021., sada će trebati službeno usvojiti države članice i prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od tri godine nakon stupanja na snagu. Međutim, Europska konfederacija sindikata (ETUC) smatra da su žene dovoljno dugo čekale na jednaku plaću i poziva nacionalne vlade da tu direktivu provedu odmah, jer će u suprotnom do 2026. žene izgubiti u prosjeku 17.000 eura, odnosno bit će zakinute za povećanje plaća u tom iznosu.
Glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch je izjavila: “Žene su nerazmjerno pogođene krizom troškova života zbog rodne razlike u plaćama i ne mogu si priuštiti da izgube još tisuće u sljedeće tri godine zbog nedjelovanja vlade. Nacionalne vlade trebale bi implementaciju direktive o transparentnosti plaća postaviti kao prioritetni dio odgovora na krizu troškova života. Ovdje govorimo o stvarnom novcu za radnike, a ne samo o statistici. Ova direktiva neće prekinuti nejednakost u plaćama preko noći, ali će radnicama i njihovim sindikatima dati moćne alate za razotkrivanje duboko ukorijenjene diskriminacije koja leži iza nje.”