Nejednakost u prihodima već desetljećima neprekidno raste u gotovo svim dijelovima svijeta. Prema nedavnom istraživanju, globalna nejednakost ista je kao na vrhuncu zapadnog imperijalizma početkom dvadesetog stoljeća. Koncept društvene homogamije, odnosno tko s kime stupa u brak, vjerojatno nije prvo što pada na pamet u objašnjenju ovog trenda. Međutim, dansko-američki istraživački tim predvođen Benjaminom Friedrichom sa Sveučilišta Northwestern u Illinoisu pokazao je da tzv. bračno sortiranje ima jednu od ključnih uloga u rastu nejednakosti.
Istraživači su krenuli od pretpostavke da je uloga tog faktora podcijenjena zbog zastarjele metodologije. U prethodnim istraživanjima nejednakosti za mjerenje “bračnog sortiranja” koristi se samo stupanj obrazovanja partnera. Friedrich i njegov tim smatraju da je to možda nekada bio dobar indikator klasnog statusa, ali da danas dvoje partnera koji imaju istu razinu obrazovanja (na primjer, diplomu iz sociologije i informatike) ne moraju imati sličan financijski status. Zato su za procjenu klasnog statusa bračnih partnera koristili i područje obrazovanja, što su potom grupirali u četiri kategorije “obrazovnih ambicija” temeljene na početničkoj plaći i mogućnosti rasta plaća u pojedinim zanimanjima. Koristili su podatke o Danskoj u periodu od 1980. do 2018. – u prosjeku više od tri milijuna osoba godišnje – i razvrstali više od 1.800 obrazovnih programa. Programi u tzv. najambicioznijoj skupini uključivali su neke diplomske programe (kao što su pravo, poslovanje i medicina), kao i preddiplomske programe iz poduzetništva. Razina niže ambicioznosti uključivala je arhitektonske programe, kao i strukovne diplome za medicinske sestre i stolare, gdje su početne plaće obično više od prosjeka, ali nije tako vjerojatno da će rasti stopom onih u najvišoj skupini. Treća kategorija obuhvaćala je šaroliku mješavinu programa – diplome srednjih škola specijaliziranih za poslovanje, kao i one iz strukovnih programa za obuku uredskih službenika i bankovnih savjetnika. Ova zanimanja imaju ispodprosječne početne plaće i relativno visok rast plaća. Kategorija najniže ambicije obuhvatila je programe koji donose najniže početne plaće i rast plaća – poput onih koji pripremaju za administrativne poslove u javnom sektoru.
Model u kojem su istraživači koristili samo razinu obrazovanja pokazao je da je od 1980. do 2018. utjecaj bračnog sortiranja na rast nejednakosti ostao nepromijenjen, ali nova kategorizacija otkrila je jasan obrazac: tijekom posljednjih četrdeset godina, parovi su postali sve skloniji ulaziti u brak s partnerima u istoj kategoriji ambicija. U tom razdoblju bračno sortiranje se povećalo za oko 25 posto, odnosno ljudi su postali toliko skloniji sklapati brakove s partnerima/icama sličnog klasnog statusa. Istraživači su procijenili da se time može objasniti više od 40 posto povećanja nejednakosti od 1980. godine naovamo.
Istraživači su primijetili dodatne obrasce koji pridonose rastu nejednakosti – sklapanje braka unutar vlastite klasne skupine najprisutnije je među onima s najvećim ambicijama, a ta se skupina povećavala tijekom razdoblja koje je istraživanje obuhvatilo. Do toga je došlo djelomično i zbog ulaska žena u radnu snagu, pa tako i u kategoriju onih koje najviše zarađuju, što je dovelo do rasta broja parova s dva izrazito viska dohotka, koje istraživači nazivaju financijski moćnim parovima, odnosno “power couples”. Također, primanja najbogatijih su se povećala u odnosu na 1980., i to brže nego u ostale tri kategorije, što već samo po sebi objašnjava rast nejednakosti, a bračno sortiranje ga dodatno produbljuje.
Voditelj istraživanja Benjamin Friedrich je prokomentirao da bračno sortiranje postaje sve važnije zato što produbljuje ionako rastuću nejednakost između različitih zanimanja. Dodao je da bračno sortiranje možda ima i puno veći utjecaj na društveni prijenos bogatstva od transgeneracijskog prijenosa, odnosno nasljeđivanja. Njegov tim trenutno radi na nastavku projekta u kojim se bave utjecajem rodne raspodjele plaćenog i neplaćenog rada kod parova različitog klasnog statusa na nejednakost.