Čelnica Europske sindikalne konfederacije (ETUC) Esther Lynch u nedavnom intervjuu za Guardian imala je priliku istaknuti ključne probleme kojima se europski sindikati trenutno bave i prenijeti poruku da Europa srlja u još jednu recesiju koja će imati još gore posljedice od prethodne. Lynch je upozorila da radnike i radnice diljem Europe čeka sumorna zima ukoliko EU nastavi s politikom visokih kamatnih stopa i ponavljanjem stare priče o „stezanju remena”. Uz rekordne kamatne stope u eurozoni, 2023. će ostati zapamćena kao “doba velike ekonomske nepravde”, komentirala je Lynch. Istaknula je nepravdu u činjenici da je u zadnje vrijeme doneseno puno vrlo štetnih odluka, a jedini ljudi koje se poziva na štednju su oni na dnu – radnici s niskim primanjima koji su aktualnom krizom troškova života najviše pogođeni.
Među najštetnijim odlukama nalazi se ona Europske centralne banke o povećanju kamatne stope na depozite komercijalnih banaka na 4 posto, što je najviša razina otkako je uveden euro prije više od dvadeset godina. Lynch je tom prilikom komentirala u ime ETUC-a: “Jedini dobitnici su bogati dioničari velikih banaka koje su im isplatile ogromne dividende zahvaljujući prethodnim podizanjima kamata. Vrijeme je da kreatori politika prestanu puniti džepove bankara na račun običnih ljudi i da se pozabave pravim uzrokom ove krize oporezivanjem ekstraprofita koji potiču inflaciju”. Za razliku od prethodne financijske krize, sada su mnoga kućanstva loše pripremljena za naglo povećanje troškova jer je iza njih izazovan ekonomski period: “Ako pogledate posljednju financijsku krizu iz 2008., ljudi su ušli u nju uslijed procvata: imali su ušteđevinu. A sada ćemo ući u krizni period nakon dvogodišnjeg Covid-perioda, tijekom kojeg puno ljudi nije imalo posao ili je imalo smanjena primanja”, rekla je Lynch za Guardian.
Europska sindikalna konfederacija upozorila je i na trend kraha korporativne odgovornosti zbog rasta korporativnih profita i nedostatka investiranja: podaci Eurostata pokazuju da je udio profita korporacija u BDP-u od 2019. porastao za 4 posto, dok je stopa bruto ulaganja pala za 5 posto diljem Europe, sa znatno izraženijim razlikama u 11 država članica. Umjesto reinvestiranja profita, korporacije su svoje povećane profite podijelile dioničarima kroz isplate rekordnih dividendi koje su porasle do 95% diljem Europe u zadnjih godinu dana, i to 13 puta većom brzinom u usporedbi s rastom plaća. Povećanje udjela profita automatski znači da je udio dohotka koji se izdvaja za plaće niži, upozorava ETUC, što dodatno povećava nejednakost.
Posljedice takvih politika po radnike Europska sindikalna konfederacija redovito se trudi dočarati analizama koje na konkretnim primjerima pokazuju što znači kriza životnih troškova: radnici sve teže pokrivaju osnovne životne troškove koji rastu četiri puta brže od plaća, sve teže financiraju stvari kao što su školska oprema za djecu, ljetovanje, pa i obična kriška pizze. Sve te analize pokazuju da je posljedica aktualne politike osiromašenje, a stopa siromaštva raste među radnicima, ukupnom populacijom i djecom. ETUC zato već neko vrijeme poziva EU i nacionalne vlade da zaustave štednju i preusmjere napore u mjere za suzbijanje krize životnih troškova kroz uvođenje poreza na ekstraprofite, što je dosad učinila samo manjina država članica, kao i kroz ograničenje cijena hrane, povećanje plaća a time i kupovne moći, te kroz uvođenje financijske podrške onima koji su najteže pogođeni krizom životnih troškova. Uz to, ETUC zahtijeva i da se formalizira potpora kolektivnom pregovaranju na nacionalnoj i sektorskoj razini na način da javni novac mogu dobiti samo ona poduzeća koja plaće i radne uvjete dogovaraju putem pregovora sa sindikatima, kao i ona poduzeća koja prioritet stavljaju na stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, umjesto na povećanje dividendi. Ako će se Europska unija držati plana o ponovnom uvođenju mjera štednje, ETUC upozorava, cijenu će platiti kao i obično najsiromašniji, ali ovog puta s još težim i dugoročnijim posljedicama u odnosu na posljednju financijsku krizu.