Ljeto je daleko, ali sad je već općepoznato da kremu sa zaštitnim faktorom ili popularno zvanu SPF formulu treba nanositi cijele godine i u svako doba dana kako bi se zaštitili od opasnih UV zraka. Za razliku od drugih proizvoda za njegu lica, što se tiče kremica sa zaštitnim faktorom beauty industrija ima punu podršku liječnika i kozmetologa. Izlaganje suncu bez zaštite dovodi do preranog starenja kože, ali je i opasno po zdravlje jer su UV zrake glavni rizični faktor za razvoj melanoma, najzloćudnijeg tumora kože. Faktor treba nanositi svaka dva sata ako se boravi na otvorenom duže vrijeme, ali apstinencija je i u ovom slučaju jedina potpuno učinkovita zaštita, pa se ljeti ne preporučuje izlaganje suncu od 11 do 16 sati. Ali ako radite na otvorenom, to uglavnom nije opcija, a ni kreme za zaštitnim faktorom ne spadaju u obaveznu radnu opremu koju osiguravaju poslodavci.
Kao što smo na Biltenu već pisali na primjeru radnika u poljoprivredi, tek je smrt jednog od radnika nakon radnog dana na vrućini od 40 stupnjeva bila dovoljan povod da se u talijanskoj regiji Apulija uvede zabrana rada tijekom najtoplijih sati, kao i smrt dvojice migrantskih radnika u Jordanu nakon čega je zabranjen rad na suncu između 11 i 17 sati, a radnicima od tada mora biti dostupna hladna voda. Da se ne bi čekalo iduće smrtne slučajeve prije nego se uvedu stroža pravila o zaštiti radnika za otvorenom brinu se europski sindikati, koji ovih dana upozoravaju na rezultate novog istraživanja Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu koje je pokazalo da je izloženost sunčevom UV zračenju najčešći rizik od raka s kojim se suočavaju europski radnici.
Svaki peti radnik (20,8% radnika) tijekom radnog vremena izložen je sunčevom UV zračenju, pokazali su rezultati istraživanja, a rizik od melanoma veći je od svih drugih rizika od raka na radu. Posebno su ugroženi radnici u građevinarstvu, poljoprivredi, hitnim službama i transportu. Izloženost vrućinama odavno je prepoznata kao opasnost za zdravlje i sigurnost na radu, ali toplinski valovi predstavljaju nove prijetnje zdravlju europskih radnika koje tek treba prepoznati.
Klimatske projekcije za iduća desetljeća pokazuju kontinuirano i ubrzano zagrijavanje diljem Europe s dužim, intenzivnijim i češćim toplinskim valovima. Cladia Narocki prije dvije odine napravila je istraživanje za Europski sindikalni institut (ETUI) “Heatwaves as an Occupational Hazard” čija upozorenja i dalje odzvanjaju. U zaključku Narocki upozorava na to da tzv. preventivno upravljanje, odnosno izrada plana prilagobe vrućinama, nije obavezna za poslodavce, što ima loše posljedice po zdravlje radnika/ica, pogotovo one koji se bave fizičkim radom. Budući da se u tim sektorima zapošljavaju radnici s nižom razinom obrazovanja i velik je udio migrantskih radnika, izloženost vrućini na radu odražava ali i produbljuje društvene nejednakosti. Narocki u preporukama piše da bi sjena trebala biti najvažnija mjera zaštite jer ona štiti i od toplinskog stresa i od prekomjernog UV zračenja. Odjeća i proizvodi ne bi se trebali smatrati mjerama zaštite jer su oni samo filtri: iako pružaju određenu zaštitu od UV zračenja, ne blokiraju ga u potpunosti. Toliko o kremicama.
Zato Europska konfederacija sindikata poziva političare da poprave zakonodavstvo i zaštite radnike od rizika koje donose klimatske promjene. Zaštita bi trebala uključivati pravo radnika na stanke tijekom najopasnijih dijelova dana i obavezu poslodavaca da osiguraju pristup hladu, vodi i zaštitnoj odjeći za radnike. Konfederalni tajnik ETUC-a Giulio Romani komentirao je friško objavljeno istraživanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu: “Ovo istraživanje jasno pokazuje da je izlaganje suncu najveći rizik od raka za radnike u Europi. Taj će rizik samo postati teži s klimatskim promjenama. Zato nam je potrebno zakonodavstvo kako bi radnicima pružili učinkovitu zaštitu od svih rizika povezanih s klimatskim promjenama, uključujući sunčevo zračenje, poput prava na stanke i pristup hladu, vodi i zaštitnoj odjeći. Većina dobrih poslodavaca već bi to trebala činiti, ali znamo da su u najvećem riziku najranjiviji radnici, poput sezonskih poljoprivrednih radnika ili povremenih građevinskih radnika. Ne možemo sjediti prekriženih ruku i dopustiti da ranjivi radnici obole od raka – Europska komisija mora djelovati prema ovim nalazima.”