Sklapanje direktive koja bi na razini Europske unije trebala regulirati rad platformskih radnika pretvorilo se u višegodišnju sagu punu malih koraka unaprijed i unazad. S jedne strane su države poput Španjolske i Belgije koje zagovaraju jaču zaštitu radnika, a s druge dvanaest država članica na čelu s Francuskom koje su pod jakim utjecajem platformskih lobija. Donosimo najnoviji komadić trakavice o još jednom neuspjelom dogovoru o zaštiti radnika.
Sklapanje direktive, kao što smo istaknuli, naporna je saga. Od početaka pregovorne trakavice u prosincu 2021., to proizvodi efekt zamorne komedije očaja za one koji je pokušavaju pratiti. Tako su nas krajem godine dočekale loše, iako ne i iznenađujuće, vijesti o propalim pregovorima o regulaciji platformskog rada u Vijeću Europe. Dvanaest zemalja članica protivilo se najsvježijoj verziji teksta Direktive o platformskom radu koju je skrojilo španjolsko predsjedništvo Vijeća, pa glasanje na kraju nije ni održano. Ta skupina zemalja, koju čine Francuska, nordijske zemlje i zemlje srednje i istočne Europe, želi platforme što više rasteretiti obaveza poslodavaca, odnosno zalažu se za “fleksibilniji” pristup u kojem radnici ostaju u statusu samozaposlenih.
Nakon isteklog španjolskog mandata, novo belgijsko predsjedništvo namjerava do kraja mandata postići dogovor i konačno progurati Direktivu o platformskom radu. Srećom, Belgija kao i Španjolska pripada skupini zemalja članica koje se zalažu za proradničku perspektivu, odnosno za jaču zaštitu platformskih radnika. Glavni cilj direktive trebao bi biti poboljšanje uvjeta rada za platformske radnike, kojih prema procjeni Europske komisije ukupno ima 28 milijuna. Budući da se u nedostatku regulacije platformskog rada svi platformski radnici smatraju samozaposlenima, procjenjuje se da je između 5 i 6 milijuna radnika krivo klasificirano, odnosno da bi s regulacijom trebali biti smatrani zaposlenicima platformskih kompanija, sa svim pripadajućim radničkim pravima. Tijekom brojnih propalih pregovora predlagalo se da temelj za reklasifikaciju radnika budu specifični kriteriji poput toga određuje li platforma visinu plaće, kontrolira li radni proces i slično. U jednoj fazi se odustalo od uvođenja kriterija i predlagalo da se automatski svi radnici platformi smatraju zaposlenicima, a da teret dokazivanja suprotnog bude na platformama, s obzirom na brojne skupe i dugotrajne sudske procese koje su pokretali platformski radnici u raznim državama da bi dokazali da zaslužuju status zaposlenika.
To, naravno, nije prošlo zbog lobiranja platformskih kompanija, pa se u narednim verzijama direktive vratilo rješenje s konkretnim kriterijima koje radnici moraju ispuniti da bi stekli status zaposlenika i ostvarili osnovna radnička prava, odnosno da bi nacionalna i pravosudna tijela mogla pokrenuti postupak za reklasifikaciju radnika. Početna verzija direktiva predviđala je pet kriterija ili indikatora zaposlenosti, uz prijedlog da dva kriterija budu dovoljna za reklasifikaciju radnika, a kasnije je Vijeće Europe povećale prag na tri od sedam kriterija, dok je prvotni stav Parlamenta bio maknuti kriterije kako bi se usredotočili na stvarne uvjete rada. Novi tekst direktive belgijskog predsjedništva naglašava tzv. pravnu pretpostavku zaposlenja, glavni mehanizam direktive putem kojeg bi se samozaposleni radnici platforme mogli reklasificirati kao zaposlenici s punim radnim vremenom. Prema trenutnoj verziji, prva dva kriterija ostaju nepromijenjena u odnosu na španjolski dogovor i odnose se na određivanje naknade i nadzor radnog učinka. Ostala tri kriterija su izmijenjena i fokusiraju se na to da li digitalna radna platforma “ograničava slobodu” organiziranja nečijeg rada prihvaćanjem ili odbijanjem zadataka, nametanjem radnog vremena i utjecajem na diskreciju radnika. “Indikatori [tj. kriteriji] također trebaju sadržavati konkretne elemente koji pokazuju da digitalna radna platforma pomno nadzire obavljanje posla provjerom kvalitete rezultata rada osoba koje obavljaju rad platforme”, navodi se u uvodnim izjavama.
Novo belgijsko predsjedništvo Vijeća Europe u bilješci priloženoj novom tekstu direktive kaže da je predano postizanju dogovora prije završetka zakonodavnog rada i početka predizborne kampanje u Europskoj uniji. Francuska je na to podsjetila belgijsko predsjedništvo da se što bliže pridržava svog mandata kao nepristranog posrednika, piše EURACTIV. Živi bili pa vidjeli!