Nedavno smo izvijestili o najnovijem komadiću sage o regulaciji platformskog rada u Europi – krajem prošle godine pregovori u Vijeću Europe su propali jer se dvanaest zemalja članica usprotivilo najsvježijoj verziji teksta Direktive o platformskom radu koji je sastavilo španjolsko predsjedništvo Vijeća, pa glasanje nije ni održano. Krajem siječnja novo belgijsko predsjedništvo Vijeća Europe najavilo je da namjerava postići dogovor i konačno progurati Direktivu o platformskom radu do kraja svog mandata. Budući da Belgija spada u tabor država naklonjenijih zaštiti prava radnika, nasuprot drugom taboru na čelu s Francuskom koji zagovara zaštitu “fleksibilnosti”, mnogi su to dočekali kao dobru vijest.
Međutim, u najnovijem obratu od prošlog četvrtka (8. veljače) ispostavilo se da je belgijsko predsjedništvo previše izašlo u susret zahtjevima Francuske, države koja se najžešće protivi europskoj intervenciji u nacionalno zakonodavstvo i zalaže se za “slobodu” platformskih radnika da ostanu u statusu samozaposlenosti, bez osnovnih radničkih prava. Takozvana pretpostavka zaposlenosti (eng. presumption of employment), ključni dio Direktive, u najnovijem tekstu dokumenta znatno je razvodnjena. Čitava poanta regulacije platformskog rada jest uklopiti rad digitalnih platformi – poslodavaca u nacionalne zakone o radu, s obzirom na to da platforme nejasnim statusom poslodavaca-koji-to-nisu zaobilaze obaveze koje bi kao poslodavci bile primorane ispunjavati. Pretpostavka zaposlenosti je mehanizam koji bi trebao uskladiti načine na koje države članice dozvoljavaju reklasificiranje platformskih radnika iz samozaposlenih u zaposlenike kompanija, u situacijama kada postoji dovoljno dokaza koji upućuju na odnos podređenosti radnika platformi.
Pretpostavka zaposlenosti je donedavno, u raznim varijantama prijedloga Direktive, uključivala jasno postavljene kriterije od kojih je svaki upućivao na podređenost. Ako je radnik zadovoljio određeni broj ovih kriterija, pretpostavka zaposlenosti bi se mogla pokrenuti. Međutim, dogovor postignut u trijalogu prošlog tjedna u potpunosti ukida kriterije, a umjesto toga zahtijeva stvaranje “učinkovite pravne pretpostavke” u svim državama članicama. Dakle, o načinu klasificiranja radnika platformi odlučivat će svako pojedino nacionalno zakonodavstvo, što dovodi u pitanje cijelu poantu europske direktive. S ovakvim rješenjem nisu zadovoljni ni radnici ni predstavnici poslodavaca, odnosno platformi, jer se obje strane nadaju jedinstvenim pravilima na razini cijele Europske unije.
“Ovo je katastrofalno”, zastupnica Ljevice u Europarlamentu Leila Chaibi komentirala je razvoj situacije za Euractiv. Chaibi je bila spremna prihvatiti španjolsku kompromisnu varijantu direktive, ali novi nacrt belgijskog predsjedništva ju je zaprepastio povratkom na sami početak pregovora. “Vjerovali smo u Belgijance, ali oni su nas stvarno razočarali”, rekla je Chaibi. Kao što je Europska konfederacija sindikata (ETUC) istaknula u otvorenom pismu belgijskom predjedništvu objavljenom krajem siječnja, najnoviji prijedlog gori je od statusa quo, jer je platformskim radnicima trenutno bez ikakve direktive bolje nego što bi im bilo kada bi se zadnja predložena verzija odobrila.
Sutrašnjim glasanjem veleposlanika zemlje članice imat će priliku odbaciti prijedlog teksta direktive kojem su se suprotstavili i sindikati i platforme, jer radnici ne žele da im zaštita osnovnih prava ovisi o tome u kojoj državi EU-a žive, a isto ni platformama ne ide u prilog. Dok čekamo rezultate sutrašnjeg glasanja, platformski radnici u Velikoj Britaniji jučer su stupili u petosatni štrajk kako bi upozorili na niske plaće i loše radne uvjete dostavljača platformi poput Uber Eats, Deliveroo i Just Eat. Jučer popodne, na Valentinovo, nekoliko tisuća dostavljača od 17 do 22 sata odbijali su narudžbe, a štrajk je organizirala organizacija Delivery Job UK. Engleski dostavljači koji rade za Deliveroo nemaju mogućnost učlanjenja u sindikat, prema odluci Vrhovnog suda iz studenog prošle godine. Na isti dan, platformski vozači u SAD-u organizirali su dvosatni štrajk u većim gradovima poput Chicaga, Miamija i Philadelphije. U objavi grupe Justice for App Workers, koja kaže da predstavlja više od 130.000 platformskih radnika, navodi se da je članovima “muka od rada 80 sati tjedno samo kako bismo spojili kraj s krajem, stalnog straha za našu sigurnost i brige hoćemo li biti deaktivirani pritiskom na gumb”.