Famozna europska direktiva o platformskom radu početkom veljače naišla je na prepreke, kao što smo pisali, zbog blokirajuće manjine koju su formirale Francuska, Njemačka, Grčka i Estonija. U razočaranju ostalih država i europskih sindikata koje je uslijedilo, prognoziralo se da će zbog približavanja europskih parlamentarnih izbora donošenje direktive biti odgođeno na neodređeno, a već se dvije godine razvlači u pokušaju postizanja kompromisa između pro-radnički i anti-radnički nastrojenih država. Najnoviji tekst direktive prethodno je bio razvodnjen u nastojanju da anti-radnički nastrojene države s Francuskom na čelu pristanu na kompromis kako bi se direktiva konačno izglasala, ali ove četiri države ni tim prijedlogom nisu bile zadovoljne. Francuska, najveća protivnica ideje regulacije platformskog rada, prošlog petka (na 8. mart) uložila je i poseban dokument kojim je tražila još radikalnije zaobilaženje mogućnosti reklasifikacije platformskih radnika. Prema tom dokumentu, ukoliko bi pojedina država u svojem zakonodavstvu odredila da neki radnici – evo na primjer, platformski – nisu pravi radnici, tada europska direktiva tu ne bi ništa mogla promijeniti, jer “prepostavka zaposlenosti”, srž čitave ideje regulacije platformskog rada, ne bi vrijedila – platformski radnici ostali bi u statusu samozaposlenosti, bez osnovnih radničkih prava.
Međutim, na glasanju europskih ministara rada ovog ponedjeljka, 11. ožujka, dogodilo se veliko iznenađenje. Njemačka je bila suzdržana zbog unutarnjih koalicijskih sukoba, Francuska je rekla da će uskratiti svoj glas dok Komisija ne pruži daljnja pravna pojašnjenja, ali Estonija i Grčka izašle su iz kobnog pakta i glasale za usvajanje direktive. Estonija i Grčka na prošlom glasanju bile su suzdržane, a ovog puta su se predomislile “u duhu kompromisa”. Ova promjena u zadnji čas razbila je blokirajuću manjinu i omogućila da se dokument konačno usvoji. “Hvala vam na iznenađenjima u zadnji čas”, rekao je zamjenik belgijskog premijera Pierre-Yves Dermagne nakon glasovanja dok su ministri pljeskali i klicali, prenosi Euractiv.
Direktivu sada treba službeno ratificirati na plenarnoj sjednici Vijeća i Europskog parlamenta, što bi trebalo teći glatko jer većina podržava direktivu. Članice Europske unije će nakon toga dobiti rok od dvije godine da integriraju zakon u svoje nacionalne sustave. Usvojeni dokument sadrži i poglavlje o algoritamskom upravljanju, u kojem je sadržana potpuna zabrana obrade određenih skupova podataka o radnicima, uključujući psihičko stanje, vjersku pripadnost ili seksualnost, ali i privatne razgovore ili bilo koje informacije koje se ne tiču radnog mjesta, što do sada nije bio slučaj. Što se tiče važnih odluka na koje algoritam utječe ili ih donosi, kao što su plaća, suspenzija ili otpuštanje, određeno je da će takve odluke donositi isključivo ljudi od krvi i mesa. Najvažnije je ipak da će nekoliko milijuna radnika u EU steći radnička prava koja dosad nisu imali. Kao što je komentirao tajnik Europske sindikalne konfederacije (ETUC) Ludovic Voet, ova odluka znači da “(…) milijuni ljudi koji rade putem digitalnih platformi više neće biti zakinuti za pravo na minimalnu plaću, naknade za bolovanje, godišnji odmor i socijalno osiguranje”. Naglasio je da se broj platformskih radnika povećao za trideset posto otkako je Europska komisija pokrenula proceduru o donošenju ove direktive, koja se pretvorila u dvogodišnju trakavicu. “Udruživanje snaga na europskoj razini bilo je ključno za osiguranje ovog zakona, koji je prvi te vrste na globalnoj razini. Snažna predanost radničkih saveznika u Europskom parlamentu i Vijeću bila je odlučujuća za pobjedu”, izjavio je Voet.