Ponašanje kompanije Tesla u vlasništvu junaka našeg doba Elona Muska dio je “zabrinjavajućeg trenda” napada na kolektivno pregovaranje koji je doveo do toga da su radnička prava u Europi u posljednjih godinu dana propala brže nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta, upozoravaju europski sindikati u prekjučerašnjem priopćenju. Muskova slavna kompanija izazvala je štrajk u svom proizvodnom pogonu u Švedskoj nakon što je odbila sudjelovati u kolektivnom pregovaranju. Ovaj događaj izdvojen je u ovogodišnjem izvješću o Indeksu globalnih prava Međunarodne sindikalne konfederacije (ITUC) kao jedan od primjera trenda kršenja prava na kolektivno pregovaranje, zabilježenog u čak tri četvrtine europskih zemalja. Među tim državama nalazi se i Finska, u kojoj je vlada srozala proces pregovaranja o plaćama i pokušava ograničiti trajanje štrajkova na jedan dan, što autori izvještaja izdvajaju kao „napad bez presedana na nordijski socijalni model.”
U izvješću se navodi da su ovi primjeri dio “dugoročnog pogoršanja” poštivanja radničkih prava u Europi. Od svih dijelova svijeta Europa je doživjela najsnažnije pogoršanje radničkih prava od prvog ITUC-ovog indeksa prava iz 2014. godine. ITUC-ov Indeks globalnih prava daje sveobuhvatan pregled radničkih prava koji rangira 151 zemlju u odnosu na popis od 97 pokazatelja izvedenih iz konvencija Međunarodne organizacije rada i sudske prakse, i jedina je baza podataka te vrste. Države se ocjenjuju na ljestvici od 1 do 5+ na temelju stupnja kršenja prava radnika (što viša ocjena, to gora situacija), a prekršaji radničkih prava bilježe se svake godine od travnja do ožujka.
Indeks za posljednjih godinu dana pokazuje da je 73% europskih zemalja prekršilo pravo na štrajk. “Općem pogoršanju u cijeloj regiji doprinijela je kriminalizacija štrajkova i stigmatizacija štrajkača u Belgiji i Francuskoj, kao i zabrana štrajkova u Albaniji, Mađarskoj, Moldaviji, Crnoj Gori i Ujedinjenom Kraljevstvu”, piše u izvještaju. U istom periodu više od polovice europskih država prekršilo je pravo na kolektivno pregovaranje. “Švedski sindikat IF Metall pokušavao je mjesecima angažirati Teslu da sudjeluje u kolektivnom pregovaranju, dok je tvrtka uporno odbijala i zadržala svoj neprijateljski antisindikalni stav. Poslodavci su [također] iskorištavali slabe zakone kako bi izbjegli kolektivno pregovaranje u europskim zemljama, uključujući Grčku i Nizozemsku.” U 41% zemalja zabilježeno je sprečavanje radnika da osnuju sindikat ili se učlane u postojeći sindikat: “Poslodavci u Armeniji i Poljskoj miješali su se u sindikalne izbore, dok su žuti sindikati stvoreni u Armeniji, Grčkoj, Nizozemskoj i Sjevernoj Makedoniji kako bi osujetili neovisno radničko predstavljanje .”
Deset država koje imaju najgora radnička prava su Bangladeš, Bjelorusija, Ekvador, Egipat, Esvatini, Gvatemala, Mjanmar, Filipini, Tunis i Turska, ali Europa bilježi najveće pogoršanje radničkih prava među svim regijama od 2014. do 2024.: “Ovaj kontinuirani pad ukazuje na to da vlade i poduzeća aktivno razgrađuju europski društveni model ‘usredotočen na radnike’ sve bržim tempom, s ozbiljnim implikacijama u regiji i rizikom da pokrene globalnu utrku prema dnu za radnička prava.”
Komentirajući nalaze, glavna tajnica Europske sindikalne konfederacije Esther Lynch rekla je: “U Europi smo s pravom ponosni na naš socijalni model u čijem je središtu pravo radnika da se udružuju u sindikate i kolektivno pregovaraju za bolje plaće i uvjete rada. Međutim, ovo izvješće jasno pokazuje da naš društveni model alarmantnom brzinom uništavaju loši poslodavci poput Elona Muska i antiradničke vlade poput finske. Ovo je recept za povećanje nejednakosti, što daje krila ekstremnoj desnici, i za uništavanje demokracije na radnom mjestu. Rezultati europskih izbora pokazuju da moramo obraniti i obnoviti naš društveni model. To bi trebalo početi sa zabranom tvrtkama da primaju javni novac ako se odbiju uključiti u kolektivno pregovaranje.”
Europska konfederacija sindikata (ETUC) poziva novu Europsku komisiju da brani i promiče sindikalna i radnička prava, uključujući univerzalno pravo na organiziranje, pristup sindikata radnicima na radnim mjestima, pravo na kolektivno pregovaranje te pravo na štrajk. Kao ključnu taktiku predlažu zabranu primanja javnog novca tvrtkama koje odbijaju poštivati radnička prava, poput kolektivnog pregovaranja.