Broj hrvatskih penzionera koji rade krajem prošlog mjeseca popeo se na 31.028 i tako postavio novi rekord, a u odnosu na situaciju prije dvije godine to je povećanje od 40 postotnih bodova. Najviše penzionera radi u trgovini, zatim u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, prerađivačkoj industriji, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i građevini. U tih pet djelatnosti krajem prošlog mjeseca bilo je oko 20.000 zaposlenih penzionera, odnosno oko dvije trećine svih radnika u penziji. Analiza oglasa za slobodna radna mjesta namijenjena penzionerima pokazala je da ih najviše traže trgovački lanci diljem Hrvatske, a sada pojačano i na obali. Za očekivati je da će napredovanje turističke sezone postaviti nove rekorde.
Penzioneri po zakonu mogu biti prijavljeni samo na pola radnog vremena, pa je za očekivati da dobar dio radi i više od toga i da su za neprijavljenu polovicu radnog vremena isplaćeni na ruke kao i da ima onih koji nisu uopće prijavljeni, ali povremeno rade bez prijave. Kao indikator nam može poslužiti online anketa portala mirovina.hr u kojoj su penzioneri upitani hoće li raditi u sezoni, među onima koji su odgovorili potvrdno, polovina je odabrala opciju rada preko ugovora na četiri sata (118 glasova), a ostali su odabrali opciju “radit ću povremene poslove bez ugovora o radu” (113 glasova). Ovi se postoci nikako ne mogu generalizirati na populaciju, ali mogu poslužiti kao indikator da dobar dio umirovljenika radi sezonske poslove i bez prijave.
Gotovo svaki članak na ovu temu donosi i osvrt o neminovnom podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu na (minimalno) 67 godina. Nacionalne vlade, institucije Europske unije i većina medija koriste demografske trendove kao argument za reforme koje često uključuju drastično i neselektivno podizanje zakonske dobi za umirovljenje i smanjenje iznosa mirovina. U velikom broju država Europske unije mirovine su drastično smanjene kroz posljednjih 10-20 godina, piše Europska sindikalna konfederacija, a broj država koje su podigle dobnu granicu za umirovljenje raste. Na razini cijele EU između 2008. i 2020. zato se i znatno povećao broj penzionera-članova sindikata.
Osim prenošenja brojeva, u medijima se vijesti o rekordnom broju penzionera koji rade uglavnom komentiraju u pohvalnom tonu, a penzioneri se infantiliziraju kroz fraze o zgodnim nadopunama budžeta i prilici da penioznersku monotoniju razbiju “rekreacijom”. Iznimka je portal Mirovina.hr, koji je prenio komentare čitatelja/ica sa svoje Facebook stranice. Jedna je penzionerka poručila da se rekreirati može i šetajući, a drugi komentatori pisali su da se o radu u mirovini ne smije govoriti kao o hobiju i da je sramotno da ljudi moraju raditi nakon što su radili cijeli radni vijek. Gospođa Vesna je napisala: “S mirovinom od 434 eura nakon 39 godina staža se preživljava, a ne živi. Ima nas puno koji radimo, neki uz prijavu, a ima i onih bez prijave. Vjerujem da smo svi mislili drugačije živjeti u zasluženoj mirovini”.