Nakon što je u javnost preko anonimnog izvora iz Banke Slovenije procurila informacija o nepravilnostima u procesu sanacije i dokapitalizacije slovenskih banaka, prošli petak je održana izvanredna sjednica parlamentarnog Odbora za nadzor javnih financija. Na sjednici je apsolutnom većinom usvojen prijedlog zastupnika Udružene ljevice Luke Meseca kojim se od vlade traži da osigura zakonsku podlogu forenzičkoj istrazi slovenskog bankarskog sektora od 2010. godine naovamo. Postoji sumnja da je u sanaciji sektora koja je iznosila oko 5 milijardi eura potrošeno milijardu eura previše uslijed lažnih rezultata stres testova koji su financijske rupu učinili većom od stvarne. Udružena ljevica traži i ostavku guvernera Banke Slovenije, Boštjana Jazbeca.
Računovodstveno nepravilan prikaz stanja banaka poslužio je razvlašćivanju oko 100.000 malih vlasnika podređenih obveznica (obveznica podređenih tražbinama drugih emisija odnosno serija obveznica ili drugih dugova). Radilo se o uvjetu Europske centralne banke, kao i u slučaju ciparske krize 2013., kojim se državna pomoć bankama dopušta tek nakon razvlašćivanja privatnih vlasnika. “Prilagođivanjem” bilance snižavala se vrijednost banaka predviđenih za privatizacijski proces. Primjerice, na sanaciju Nove kreditne banke Maribor je potrošeno oko milijardu eura javnog novca, a sad ju se prodaje za 250 milijuna eura.
Podsjetimo, o razlozima problema slovenskog bankarskog sektora pisali smo u travnju i tada izrazili sumnju u adekvatnost odrađenih stres testova: “Prvi korak prema formiranju loše banke bili su stres testovi krajem 2013. Proces ocjenjivanja vrijednosti nenaplativih kredita bio je u najmanju ruku sumnjiv. Za cijenu od 20 milijuna eura, isplaćenih iz državnog proračuna, tri privatne agencije procijenile su ukupnu vrijednost nenaplativih kredita u 10 najvećih slovenskih banaka već u nekoliko tjedana, skrivajući pritom od javnosti metode računanja vrijednosti tih kredita. Na temelju pomalo katastrofičnog scenarija, nagoviještenog rezultatima stres testova, vlada je brzo odlučila pokrenuti lošu banku i ubrizgati 3 milijarde eura u dvije najveće banke u državnom vlasništvu (NLB i NKBM) i dodatnih pola milijarde eura u dvije manje privatne banke.”