Europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn izrazio je početkom tjedna skepsu prema kritikama upućenim vladi Republike Srbije zbog utjecaja na medije. Tjedan dana nakon susreta sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem u Bruxellesu, na konferenciji za novinare Hahn je nedavni izvještaj Reportera bez granica (RSF) kojim se izražava ozbiljna zabrinutost zbog kontinuirane erozije medijskih sloboda u Srbiji nazvao “glasinama” na koje institucije Europske unije ne mogu reagirati.
Hahnova obrana srbijanske vlade događa se nakon što je početkom prošlog mjeseca Vučić optužio Bruxelles za pokušaje destabiliziranje njegove vlade kroz pisanje Balkanske mreže istraživačkog novinarstva (BIRN). Iako su tada Beograd i Bruxelles izmijenili nekoliko “oštrijih” priopćenja, Hahnova reakcija pokazuje kako su takozvane “nesuglasice” već izglađene. Vučić nije propustio pohvaliti Hahna na twitteru nazivajući ga “časnim čovekom”.
Unatoč reakcijama organizacija kao što je RSF te drugih pojedinaca i mreža u novinarstvu koje su pozvale institucije Europske unije da “pojačaju pritisak” i uspore eurointegracije Srbije zbog napada na medijske slobode, čini se kako je EU spremna podržati Vučićevu “stabilizaciju” moći, posebno u kontekstu intenziviranja pregovora s Kosovom te napetosti između EU i Rusije.
Da Srbija pri tom nije usamljen primjer pokazuje i slučaj Makedonije čija je vlada nedavno održala zajedničku sjednicu sa srbijanskom vladom signalizirajući tako zbližavanje dvaju država. Makedonski je premijer Nikola Gruevski krajem prošlog mjeseca sazvao izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj je optužio opoziciju za pokušaj puča, nakon čega je pokrenuta i istraga protiv vodstva opozicije. Unatoč ozbiljnim sumnjama u premijerove tvrdnje i opravdanost hapšenja opozicije, europski povjerenik Hahn i u ovom je slučaju reagirao iznenađujuće pomirljivo – pozivajući institucije pravne države da odrade svoj posao.