Sloboda tržišta je vrlo osjetljiva stvar. Neprestano je ugrožena, bilo nepoštenom konkurencijskom utakmicom, bilo neprikladnim državnim intervencijama. Države uglavnom osnivaju agencije koje prate postojanje te slobode gotovo u teodicejskoj maniri i upozoravaju i kažnjavaju prijestupnike. Posljednjih dana smo saznali nešto više o prirodi te slobode u Hrvatskoj i Europi. Dva su slučaja u igri, jedan iz domene usklađivanja interesa u konkurencijskoj utakmici, a drugi iz domene osvješćivanja uloge javnih sredstava u za tržište nesklonim vremenima.
Atlantic grupa je ovaj tjedan objavila izvještaj o poslovanju u 2014. i pohvalila se uspjesima. Pored ovećih investicijskih projekata i širenja poslovanja najviše pažnje su privukli rast prodaje delikatesnih namaza od 3,1% i povećanje udjela kave u ukupnoj prodaji na 20,1%. Obrazloženje uspjeha navedenih proizvoda, Argete i Barcaffea, objašnjava se njihovim ulaskom u ”najveći hrvatski maloprodajni lanac u posljednjem kvartalu 2014.”. Iako se izrijekom ne spominje jasno je da se radi o Konzumu. Kako objašnjava T-Portal, Atlantic grupa već 5 godina, od kupnje slovenske prehrambene kompanije Droge kolinske, pokušava s navedenim proizvodima dospijeti na police Konzuma. Ali, dostupnost njihovih proizvoda ograničavao je poslovni interes Agrokora. Mesna industrija PIK Vrbovec u njegovom vlasništvu proizvodi paštete, a strateški mu partner Franck kavu. Izgleda da su se stvari promijenile Agrokorovom kupovinom Mercatora. Proširio se tržišni udjel Agrokora, Droga je bila strateški partner Mercatora, a demantirane glasine iz tadašnjih pregovora o kupovini tvrdile su kako je Agrokor od strateških partnera Mercatora tražio 10% od lanjskih prihoda za održanje statusa. Ne može se znati koliko je na kraju koštalo mjesto na polici, ali sigurno je doprinijelo slobodi tržišta. Ili su se možda u Agrokoru napokon složili s tvrdnjama iz Atlantica da Argeta nije pašteta već delikatesni namaz i prihvatili klasnu distinkciju za tržišnu diferencijaciju.
Jedna od omiljenih medijskih tema – koliko smo povukli iz europskih fondova? – doživila je novi uzlet posjetom Hrvatskoj Jyrkija Katainena, potpredsjednika Europske komisije. Na pressici nakon sastanka potpredsjednik vlade Branko Grčić izjavio je kako će se od ishodišno predviđenih 77 projekata za Junckerov investicijski plan stvar svesti na 25, strateških. Mediji su odmah nakon objave radili skandal od činjenice da je 77-25=52, ali pritom prešutili puno veći skandal europskog kapitalizma o kojem otvoreno priča i sam Katainen, a provincijskim apologetima slobodnog tržišta sustavno izmiče. Naime, tržište je toliko slobodno da se ulagači ne usude ulagati pa je potrebno ohrabrenje javnim novcem kroz Junckerov plan od 315 milijardi eura. Riječima samog Katainena: Europa je puna novca, samo europske kompanije ne žele investirati. Postavlja se pitanje zašto firme u kapitalizmu ne žele investirati? Odgovor je vrlo jednostavan: ne mogu biti sigurne u povrat investicije, što zbog prepoznatog manjka potražnje što nekih drugih razloga. I onda ulijeću javna sredstva koja implikaciju rizika koju svaka sloboda nosi sa sobom, pa i ona tržišna, preuzimaju na sebe i olakšavaju investicijski angažman. Ili riječima povjerenika Europske komisije Nevena Mimice: “Cijeli ulagački paket Europske komisije zamišljen je da potiče privatni sektor i da ulaže u projekte koji sa sobom ipak nose neki malo veći rizik i ne bi bili u fokusu privatnih ulagača.”