Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis putuje danas u Berlin gdje će ga primiti njemački predsjednik Joachim Gauck, a zatim i kancelarka Angela Merkel. Neočekivana pobjeda Iohannisa na predsjedničkim izborima krajem prošle godine dobila je veliki publicitet u njemačkim medijima između ostalog i zbog njegovog njemačkog etničkog porijekla. No reputacija novog predsjednika kao snažnijeg “proeuropskog” reformatora nije donijela i konkretne vanjskopolitičke rezultate.
Naime, Iohannis je svoje putovanje najavio kao dio napora za “dubljom integracijom u europsku jezgru” koja uključuje punopravno članstvo u šengenskom prostoru i eurozoni. No unatoč predsjednikovom optimizmu, jasnu odbijenicu “dubljoj integraciji” početkom godine izrekao je njemački parlamentarac i predsjednik odbora za unutarnju politiku Wolfgang Bosbach koji je odbacio skori ulazak Rumunjske u “Šengen”, odgovarajući tako na strahove od rumunjskih migranata.
No njemački i rumunjski dužnosnici lakše će se složiti oko položaja Rumunjske u kontekstu europske “sigurnosne politike” što je još jedna (i po svemu sudeći glavna) tema današnjih razgovora. Rumunjska je naime jedna od glavnih uporišta za najavljene NATO-ove snage za “brze intervencije” usmjerene primarno protiv ruskog konkurenta, a snažnu antirusku retoriku Rumunjska je posljednjih mjeseci popratila i dramatičnim povećanjem vojnog proračuna.
Osim vojne, najvećoj je balkanskoj zemlji namijenjena i skromna politička uloga, prije svega u susjednom Moldaviji. Svega dan prije svog njemačkog putovanja Iohannis je posjetio susjednu Moldaviju kako bi pružao potporu “proeuropskoj” koaliciji koja je tijesno pobijedila “proruske” konkurente. Paralelno s tim posjetom rumunjska elektrodistribucijska kompanija Electrica najavila je ulazak na moldavsko tržište kupnjom dijela tamošnje infrastrukture, ali i uvjetujući svoju investiciju “proeuropskom” orijentacijom susjedne zemlje.
Osim snažne potpore “reformama” i europskim integracijama istočnog susjeda te ekonomske suradnje, Iohannis je putovanje iskoristio i za polijeganje vijenca na grob petnaestostoljetnog moldavskog vladara Stjepana Velikog uz potporu stotinjak zagovornika ujedinjenja dvaju zemalja koji su razvili transparent “dobrodošao doma”.