Na jučerašnjoj novinskoj konferenciji povjerenik Europske komisije za ekonomiju i financije Pierre Moscovici predstavio je rezultate dubinske revizije ”krvne slike” ekonomija država članica koje su ušle u tzv. Proceduru makroekonomskih neuravnoteženosti. Radi se o šesnaest zemalja gradiranih po stupnju detektiranih neuravnoteženosti i za njih predviđenih recepata. One se kreću od običnog monitoringa i zahtijevanih političko-ekonomskih mjera do specifičnog monitoringa i odlučnih mjera u slučaju prekomjernih neravnoteženosti. Neispunjavanje zahtjeva koji proizlaze iz Komisijinog nadzora i neuspješno sputavanje prekomjerne neuravnoteženosti dovodi do aktivacije Procedure prekomjernih neuravnoteženosti koja uključuje stupanje na snagu različitih sankcija.
Prilikom skeniranja razine neuravnoteženosti u obzir se uzimaju razina javnog i privatnog duga, trgovinska bilanca, visina nezaposlenosti, konkurentnost i slične varijable. A mjere koje se zahtijevaju proizlaze iz klasičnog repertoara Komisijinih rješenja izlaska iz krize sazdanih od Mastriških kriterija do fiskalnih pravila usvojenih u kriznom periodu. Vjerojatno najzanimljiviji rezultat Komisijine revizije je ustupak Francuskoj kojoj se odgodilo nužno spuštanje proračunskog deficita ispod 3% do 2017. godine.
Iz regionalnog konteksta vrijedi izdvojiti drukčije statuse Slovenije i Hrvatske. Slovenija je prešla iz statusa prekomjernih neuravnoteženosti koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučne mjere u status običnih neuravnoteženosti koje zahtijevaju isti takav monitoring i mjere. Za to je dobila i opreznu pohvalu: “Ovo je vrlo dobra vijest i ukazuje na učinkovitost procedure, ali isto tako dokazuje da kad država čini reforme da ju se mora i nagraditi. Ne radi se o ograničenjima i kaznama, već o poticanju reformi. Bez obzira, Komisija smatra da su i dalje prisutni supstancijalni rizici.”
Hrvatska je ostala u statusu “prekomjernih”, s naznačenim pogoršanim stanjem i zadnjim upozorenjem pred ulazak u proceduru. Naime, Hrvatska mora do svibnja predočiti Komisiji “ambiciozni Plan reformi”. Na osnovu “razine ambicioznosti i uvjerljivosti reformi” Komisija će odlučiti hoće li Vijeću Europe preporučiti aktivaciju Procedure prekomjernih neuravnoteženosti.