Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojim se ukida takozvani “bijeli hljeb”, piše Aljazeera. Ovim izmjenama napokon se briše odredba prema kojoj izabrani i imenovani dužnosnici na nivou BiH imaju pravo na plaću još godinu dana po isteku mandata. Za potpuno ukidanje ove odredbe potrebna je još i podrška Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ukidanjem ove odredbe očekuju se uštede od 3,3 milijuna eura svake četvrte godine. Odredba se primjenjuje na službenike svih nivoa vlasti koji se nisu vratili na radno mjesto na kojem su bili prije imenovanja na službeničku funkciju ili ukoliko po isteku mandata nisu pronašli novi posao. Iznos svoje prosječne plaće mogli su primati do 12 mjeseci.
Ukidanje ”bijelog hljeba” bio je jedan od glavnih zahtjeva građana organiziranih u plenume tokom prošlogodišnjih protesta. Inicijativa je zaživjela na državnom nivou, a entitetske vlasti uvjeravaju kako će i same ukinuti odredbe nepravednog zakona. Pravo na mjesečnu naknadu, koja iznosi i do 2.000 eura, ministri, zastupnici ili delegati zadržavaju tokom cijele godine – osim ako se zaposle ili odu u mirovinu. U bh. entitetu Republika Srpska, pravo na bijeli hljeb bivši funkcioneri mogu koristiti pola godine od isteka mandata, dok u drugom entitetu (Federaciji BiH) i u njenim kantonima – godinu.
Gotovo isti zakon kao u Federaciji postoji i u Hrvatskoj. Prema članku 15. Zakona o obvezama i pravima državnih službenika “Dužnosnici nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu, imaju šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti”. Usprkos oštrim mjerama štednje koje su srezale proračune za obrazovanje i kulturu na bezobrazno niske razine, dovele normalno funkcioniranje zdravstvenog sustava u krizu, politička elita u Hrvatskoj nije pokazala nikakvu namjeru, niti je na nju izvršen pritisak sličan onome u BiH da ukine sporni zakon.