Prekršajni apelacioni sud u Beogradu je nakon žalbe ukinuo raniju presudu i oslobodio prekršajne odgovornosti državljana Afganistana za nedokumentirani ulazak u Srbiju, objavio je jutros Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila. Takva presuda prva je koja poštuje obavezu Republike Srbije prema vlastitim zakonima i konvencijama koje je potpisala po pitanju nedokumentiranih prelazaka granice. Naime, Ženevska konvencija i zakoni većine zemalja omogućavaju izbjeglicama da ne budu kažnjene za nedokumentiran prelazak granice ako za to imaju razloga i zatraže azil u zemlji u kojoj borave nakon prelaska granice.
Iako je dakle ova odluka suda sasvim u skladu s zakonskim obavezama, ona predstavlja izuzetak u odnosu zemalja regije prema ovom pitanju. S obzirom na položaj tranzitnih zemalja s Bliskog i Dalekog istoka prema zapadnoj Europi, velik broj zemalja u regiji je pod velikim pritiskom snažnije kontrole nedokumentiranih prelazaka svoje granice. Tako je zaustavljanje izbjeglica na putu prema zapadnoj Europi jedan od uvjeta Srbiji za nastavak pregovora o pristupanju Europskoj uniji. No to zaustavljanje u pravilu se pokušava izvesti onemogućavanjem svih nedokumentiranih prelazaka.
Ekstreman primjer je odluka bugarskog parlamenta krajem siječnja kojom je odobreno proširenje zida na granici s Turskom. Zid je visok tri metra, a nakon proširenja njegova duljina biti će 82 kilometra. Ekstremno desničarska Patriotska fronta, o čijoj potpori ovisi aktualna bugarska vlada, najavila je ovo proširenje kao tek početak izgradnje zida cijelom dužinom granice (275km). Zid ima namjenu da efektivno spriječi svaki nedokumentirani prelazak granice onemogućujući tako izbjeglicama da zatraže zaštitu azila u toj “ulaznoj” zemlji EU.