Posljednji podaci pokazuju nove padove cirkulacije većine rumunjskih dnevnih i tjednih novina posljednjem kvartalu 2014. godine. Rumunjski mediji razloge pada prodaje osim u kontinuiranoj ekonomskoj krizi vide i u krizi industrije tiskanih medija. I u Rumunjskoj je, baš kao i u Hrvatskoj, najprodavaniji dnevni list jedan tabloid, rumunjski Click koji prodaje u prosjeku 110.000 primjeraka dnevno. Pad je to od 15.000 prodanih primjeraka dnevno u odnosu na isti period 2013. godine. Na drugom mjestu nalazi se još jedan tabloid, Libertatea čija je prodaja također pala za 15.000 primjeraka dnevno te sada iznosi 65.000. Osim tabloida najprodavaniji su sportski dnevnik Gazeta Sporturilor, te dnevni list Lumina – vjerska novina koju izdaje Rumunjska pravoslavna crkva. Najprodavaniji dnevnopolitički list u Rumunjskoj je Evenimentul Zilei koji se dnevno prodaje u svega 13.000 primjeraka.
Sistemom spojenih posuda, ekonomska kriza izaziva oglašavačku krizu što u konačnici dodatno produbljuje medijsku krizu. Prema podacima, oglašavanje u dnevnim tiskanim medijima također rapidno pada. Rezultat svega ovoga je i neredovito isplaćivanje plaća novinarima zaposlenima u rumunjskim tiskanim medijima, stoga se kriza pojavljuje i u obliku povećanog broja otpuštanja. U posljednjih nekoliko godina poslove u medijima u Rumunjskoj izgubilo je više od 6.000 novinara, a stotine naslova se ili potpuno ugasilo ili se izdaje samo u obliku internet izdanja.
Kriza tiskanih medija jednim je dijelom i rezultat tehnološke revolucije koju je proizveo internet, stoga ne čudi podatak da se prodaja tiskanih medija smanjuje u cijelom svijetu, osim u Istočnoj Aziji gdje bilježi rast. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina ugašeno otprilike 2.000 novinarskih radnih mjesta. Novinari koji su izgubili radno mjesto i bili dovoljno sretni da pronađu posao u nekom drugom mediju, morali su pristati na lošije radne uvjete nego što su imali u godinama prije krize. Prodaja tiskanih medija opada, a s njom opada i njihova kvaliteta. Novinari se češće utočište pronalaze u malenim internet portalima gdje je stupanj radne samoeksploatacije izrazito visok, dok je doseg takvih portala poprilično nizak.
Trendovi su ovo u medijskim sektorima brojnih zemalja kojima je potrebno pristupati uz ozbiljnu javnu raspravu i propitivanje funkcije i važnosti medija za kulturu i društvo, jer pokazuje se da tržište nema sposobnost apsorpcije ove krize.