Besplatno javno obrazovanje u Rumunjskoj zajamčeno je ustavom. No, stvari na terenu ne odgovaraju slovu zakona. U praski, studentima su potrebna sve veća sredstva za financiranje obrazovanja. Posljedica uvođenja raznih naplata u obrazovni sustav odražava se u socijalnom raslojavanju – sve manji broj studenata može si priuštiti studij. Sveučilišta su prisiljena troškove financiranja obrazovanja prebaciti na studente zbog sve nižih ulaganja u sama sveučilišta. Zbog rasta troškova obrazovanja i smanjenja broja studenata koji si to mogu priuštiti, rumunjskim sveučilištima prijeti urušavanje sistema, piše Romaniatv.net.
Bijeda javnog financiranja rumunjskog visokoobrazovnog sustava proizvodi posljedice u obliku pada kvalitete obrazovanja, no također u sve većem broju različitih i neopravdanih financijskih nameta koje su studenti dužni plaćati. Sveučilišta prisiljena da manjak javih financijskih sredstava namaknu iz drugih izvora, koriste svaku priliku za uvođenje novih naplata studentima dok istovremeno podižu i cijene već postojećih naknada.
Nacionalni savez studentskih organizacija analizirao je namete koje studenti plaćaju na 21 rumunjskom sveučilištu i došao do zaključka da cijene taksi rastu sve više iz godine u godinu te da su u slučaju neplaćanja suočeni s optužbama da su na fakultetima ilegalno ili “na granici ilegalnosti”. Rumunjski studenti tako plaćaju ispite koje ponavljaju ili ih polažu u jesenskom roku. Također plaćaju i izborne kolegije, izdavanje dokumenata, obavezno polaganje stranih jezika i korištenje knjižnica (mnogi fakulteti nemaju svoje knjižnice, već ostvaruju suradnju sa Centralnom sveučilišnom knjižnicom) usprkos tome što statuti garantiraju besplatno korištenje knjižnica. Plaćaju se i licenciranja koja se polažu nakon diplome, ali i doktorske disertacije. Prema logici sveučilišta javna proračunska sredstva osiguravaju studentima samo besplatno pohađanje nastave, no ne i dobivanje diplome po ispunjenim studentskim obavezama.
Da apsurd bude veći, prema rumunjskom Zakonu o obrazovanju Rumunjska je dužna čak 6 posto BDP-a ulagati u obrazovanje.